Rijeko, budi ponosna! Večeras su dijelovi našeg grada, filmski magičnog kako je to mogao zamisliti samo Igor Bezinović, ušli u domove tisuća Europljana diljem kontinenta, a i šire, na televizijskom prijenosu 38. svečane dodjele Europskih filmskih nagrada u Berlinu, gdje je naš riječki film »Fiume o morte!« proglašen najboljim europskim dokumentarnim filmom«, poručeno je iz riječkog Art-kina, nakon što je film »Fiume o morte!« trijumfirao na dodjeli Europskih filmskih nagrada u Berlinu.

Bilo je to drugi put zaredom da hrvatski film bilježi sjajan uspjeh na ovom događaju. Prije malo više od godinu dana »Čovjek koji nije mogao šutjeti« Nebojše Slijepčevića osvojio je Nagradu za najbolji kratki film, a sada je, na 38. dodjeli Europskih filmskih nagrada održanoj u Berlinu, dokumentarno-igrani film »Fiume o morte!« Igora Bezinovića proglašen najboljim europskim dokumentarcem.

Film je prije godinu dana imao svjetsku premijeru na prestižnom filmskom festivalu u Rotterdamu gdje je osvojio glavnu nagradu, nakon čega je prošao gotovo 50 festivala na kojima je osvojio i brojne nagrade. Ne manje važno, »Fiume o morte!« je i u domaćim kinima ostvario velik uspjeh postavši najgledanijim dokumentarcem u Hrvatskoj od osamostaljenja s gotovo 39.000 gledatelja.

Trijumf norveškog filma

Veliki pobjednik 38. dodjele Europskih filmskih nagrada očekivano je norveška drama »Sentimentalna vrijednost« Joachima Triera, osvojivši priznanja u svih pet glavnih kategorija. Najboljim je europskim glumcem proglašena švedska zvijezda velike holivudske i međunaordne karijere Stellan Skarsgard za sjajnu ulogu ocvalog filmaša i otuđenog oca, dok je za najbolju žensku ulogu nagrađena Renate Reinsve (»Najgora osoba na svijetu«, »A Different Man«, »Armand«) za ulogu njegove traumatizirane kćeri. Time je norveška glumica samo potvrdila status jedne od najpopularnijih europskih glumica kojoj se smiješi zvjezdana karijera.

Veliki pobjednik je norveška drama »Sentimentalna vrijednost« / EUROPEAN FILM AWARDS

Norveški je film osvojio i Nagradu za najbolji scenarij koji potpisuju Joachim Trier i Eskil Vogt čime se, nakon filmova »Najgora osoba na svijetu« i »Thelma«, nastavlja njihova uspješna suradnja. Trier je proglašen i najboljim europskim redateljem, a fantastičnu večer za norvešku kinematografiju zaokružila je Nagrada za najbolji europski film.

Punu vreću nagrada osvojio je i eksplozivni španjolski road movie »Sirat« u režiji Olivera Laxea. Španjolski kandidat za Oscar osvojio je priznanja za najbolju scenografiju, dizajn zvuka, montažu, kameru te najbolju glumačku podjelu – nagradu koja je prvi put dodijeljena ove godine. Najbolji dugometražni animirani film je »Arco« francuskog redateljskog dvojca Ugo Bienvenu i Gilles Cazaux.

Riječ je o prekrasnoj anime fantaziji o 10-godišnjem dječaku iz daleke budućnosti koji, putujući kroz vrijeme, stiže u 2075. godinu gdje se sprijateljuje s djevojčicom te zajedno pokušavaju spasiti svijet od klimatske katastrofe.

Političke poruke

Talijanska redateljica Alice Rohrwacher primila je Nagradu za europsko postignuće u svjetskoj kinematografiji. Filmašica rođena u Toscani proslavila se festivalskim hitovima »The Wonders« (Velika nagrada žirija u Cannesu), »Himera«, »Sretan kao Lazzaro« (Nagrada za najbolji scenarij u Cannesu) i »Futura«, a njezin autorski rukopis eklektičan je spoj humanizma, realizma i bajkovitosti u čijem su središtu likovi na marginama društva i svijeta.

Norveška filmska legenda i europska glumačka diva Liv Ullmann dobitnica je Europske nagrade za životno djelo za svoju dugogodišnju i uspješnu karijeru glumice, scenaristice i redateljice. Dobitnica više od pedeset nagrada, Liv Ullmann se proslavila ulogama u klasicima iz 1970-ih kao što su »Šaptaji i vrisci«, »Prizori iz braka«, »Emigranti« i »Licem u lice«; za posljednja dva bila je i nominirana za Oscar za glavnu žensku ulogu.

Liv Ullmann primila je Europsku nagradu za životno djelo / NADJA WOHLLEBEN/REUTERS

U svom je dugom govoru, u kojem je naglasila da je današnjem turbulentnom svijetu više nego ikada potrebno zajedništvo, razumijevanje i mir, Liv Ullmann oplela po Donaldu Trumpu. »Ako netko zloupotrijebi Nobelovu nagradu, mi mu je oduzmemo«, izjavila je norveška glumica aludirajući na travestiju venecuelanske političarke Maríe Corine Machado koja je svoju medalju od Nobelove nagrade za mir dala američkom predsjedniku pa dodala: »Mislim da će netko na vlasti u SAD-u uskoro biti jako razočaran jer će ostati bez nagrade.«

Već smo navikli da je dodjela Europskih filmskih nagrada (i) pozornica s koje se svijetu šalju političke i humanističke poruke. Ove je godine, s dobrim razlogom, glavnu ulogu u tome imao proslavljeni iranski filmaš Jafar Panahi koji je osudio iranski režim koji u Teheranu i drugim iranskim gradovima sprovodi nasilje i masakr nad protuvladinim prosvjednicima.

»Ovo nije samo bol jedne zemlje, u opasnosti nije samo Iran, nego cijeli svijet«, rekao je Panahi kojega po povratku u Iran čeka odsluženje zatvorske kazne od godinu dana, iako nije za očekivati da će to u trenutnim okolnostima biti moguće provesti je pa nastavio: »Nasilje bez odgovora postaje nešto normalno, a onda se širi poput zaraze. A to bi značilo da više nitko nije siguran ni u Iranu, ni u Europi, ni u Americi, i zato danas, kao filmaši i umjetnici ne smijemo šutjeti. Šutnja u vrijeme zločina nije neutralnost već sudjelovanje.«

Kandidati i za Oscar

Nakon 38. godina od osnutka, Europske filmske nagrade održale su se sredinom siječnja, usred glavne sezone dodjela najprestižnijih svjetskih filmskih nagrada.

Smještene nakon Zlatnih globusa te kao najava za BAFTA-u i Oscar, cilj je Europske filmske akademije skretanje većeg interesa i pozornosti na europsku kinematografiju, autore i glumce.

Dobitnici Europskih filmskih nagrada / Foto: NADJA WOHLLEBEN/REUTERS

Hoće li to uistinu pomoći većoj prepoznatljivosti i vidljivosti europskog filma pokazat će vrijeme, no i bez ove promjene europskoj kinematografiji (trenutno) ide jako dobro. Barem kad je riječ o prestižnim nominacijama i nagradama, pa su tako svi naslovi nominirani za najbolji film za Europske filmske nagrade kandidati i za Oscar u kategoriji Najboljeg međunarodnog filma: norveška »Sentimentalna vrijednost« Joachima Triera, iransko-francuski »Jedan običan incident« Jafara Panahija, španjolski »Sirat« Oliviera Laxea, njemački »Zvuk pada« (»Sound of Falling«) Masche Schilinski te »Glas Hinde Rajab« (»The Voice of Hind Rajab«) koji potpisuje Kaouther Ben Hania.