Hrvatsko natjecanje Tabor New Frame Film Festivala, koji se od 2. do 4. srpnja održava u dvorcu Veliki Tabor, donosi 13 kratkometražnih filmova i čak tri svjetske premijere.

Ovogodišnja selekcija umjetničkog direktora Dalibora Jakusa okuplja autore do 35 godina koji kroz različite poetike i žanrovske pristupe tematiziraju suvremene tokove obilježene nesigurnošću, pritiskom okoline, krizom povjerenja, ljubavnim i obiteljskim odnosima te osjećajem preuzimanja kontrole nad vlastitim životom.

Prva od triju svjetskih premijera je Joso autorice Monike Herceg, u produkciji Fade In-a. Jedna od najvažnijih suvremenih hrvatskih pjesnikinja i dramatičarki u svom prvom kratkom dokumentarnom filmu donosi intiman portret naslovnog lika, inspiriranog njezinim susjedom suočenim sa siromaštvom. Film kroz suzdržan i empatičan pristup progovara o radu, tišini, muškoj ranjivosti i emocionalnom nasljeđu.

Među zapaženijim naslovima natjecanja nalazi se i Poluotok redatelja Davida Gaše, koji je prošle godine premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Locarnu.

Radnja filma smještena je u gradski park, prostor vikendom namijenjen rekreativnim aktivnostima, gdje u vremenskom rasponu od dvadesetak minuta nekolicina muškaraca provodi vrijeme na štajgi, u srcu šume okružene kupalištem.

Kroz promatrački ritam film koristi ovu naizgled neutralnu lokaciju kao ključnu dramaturšku kategoriju, oblikujući kontemplativan portret života na margini.

Motiv kretanja kao prostora emocionalne i identitetske transformacije povezuje nekoliko filmova u natjecanju. Hrvatska premijera filma Kući redateljskog dvojca Dubravke Špoljarić i Karle Lenard povratak promišlja kao ambivalentan proces, koristeći noćnu vožnju kao mjesto privremene bliskosti i rastuće nelagode, gdje se otvaraju pitanja povjerenja i skrivenih napetosti.

U filmu Gume na kotačima, nastalom na Restartovoj školi dokumentarnog filma, redatelja Leona Keglevića, koji će na festivalu imati svjetsku premijeru, automobil postaje prostor učenja i suočavanja sa strahom, pretvarajući vožnju u metaforu odrastanja i preuzimanja kontrole nad vlastitim životom.

Sličan liminalni karakter ima i Dvoje u dvojci autorice Nele Gluhak, koji posljednje vožnje tramvajske linije koristi kao prostor prisilne bliskosti, u kojem se intimna kriza mladog para prelama s osjećajem završetka, promjene i urbane transformacije.

Naš vrt na kraju svijeta redatelja Sebastijana Borovčaka kroz suzdržan ritam i osjetljiv odnos prema prostoru oblikuje prirodu kao mjesto pamćenja, ali i tihe transformacije, prateći boravak nekolicine posjetitelja u arboretumu koji postupno prekriva ožiljke prošlosti.

U sličnom tonu razvija se i Slamka spasa redateljskog dvojca Dorotee Radušić i Mislava Rotima, koji kroz animiranu formu i alegorijski pristup tematizira ekološku krizu i kolektivnu odgovornost.

Film koristi podvodni svijet kao prostor u kojem se sukob između zagađenja i opstanka pretače u promišljanje odnosa pojedinca i zajednice, naglašavajući kako i naizgled male svakodnevne geste mogu imati presudnu ulogu u očuvanju zajedničkog prostora.

Filmovi Evanđelje po Noni Renata Horvata i Dobrodošli doma Filipa Jembriha Jandrasa povezuju teme obiteljskih odnosa, sjećanja i suočavanja s prošlošću. Dok Horvat, čiji će film također imati svjetsku premijeru, kroz intiman odnos dviju generacija promišlja pamćenje, vjeru i prijenos iskustva, Jembrih Jandras povratak protagonistice u rodno mjesto koristi kao polazište za istraživanje identiteta, pripadanja i nerazriješenih obiteljskih emocija.

Gladno srce Nikoline Žabčić, Traje veliko finale Luke Galešića i Mačka se uvijek dočeka na noge Vedrana Husremovića okupljeni su oko tema emocionalne opterećenosti, unutarnjih kriza i procesa suočavanja s gubitkom.

Dok Gladno srce, prikazano nedavno na Animafestu, poremećaj prehrane promatra kao posljedicu emocionalne iscrpljenosti, Traje veliko finale prikazuje mladića opterećenog prerano preuzetim odgovornostima i disfunkcionalnim obiteljskim odnosima, a Mačka se uvijek dočeka na noge kroz elemente psihološke drame i nadnaravnog istražuje potisnutu tugu i proces žalovanja.

S druge strane, Blago kapetana Morgana Katarine Radetić temama pristupa kroz vedriji i žanrovski razigran okvir. Potraga za legendarnim blagom služi kao polazište za promišljanje ljudskih ambicija, snova i opsesija, dok humor i galerija osebujnih likova stvaraju priču u kojoj je važnije ono što potraga otkriva o ljudima nego njezin konačni ishod.

Ulaz na sve festivalske programe je besplatan.

Više informacija o programu dostupno je na službenim stranicama festivala: www.tabor.film