ZAGREB – Na predstavljanju monografije »Božesačuvaj nas devedesetih – kronika vremena kroz vizuale Albina Uršića i Borisa Kuka« u četvrtak je na Akademiji likovnih umjetnosti sudjelovao i predsjednik Republike Zoran Milanović, kojega je dekanica Akademije likovnih umjetnosti Marija Rožman pozdravila kao posebnog gosta događanja.

Okupljanje je okupilo brojne predstavnike kulturnog, javnog, političkog i umjetničkog života, kao i estradnu scenu, ali i one koji su tijekom devedesetih u zagrebačkim klubovima i medijima pratili rad dvojca Božesačuvaj te svojim idejama i reakcijama sudjelovali u njegovu oblikovanju.

Prostor slobode

O nastanku i kontekstu monografije u uvodnom je obraćanju govorila njezina urednica Rujana Jeger. Boris Kuk naglasio je važnost neprestanog širenja prostora slobode, dok je Albino Uršić poručio da je knjiga nezaobilazno štivo za sve koji žele razumjeti kakve su bile hrvatske devedesete.

Monografija donosi pogled na desetljeće obilježeno ratom, tranzicijom i izgradnjom novih institucija, ali i razdoblje u kojem su se otvarali novi prostori slobodnog mišljenja, kritike i kulturnog pluralizma.

Upravo su u takvom društvenom okruženju Albino Uršić i Boris Kuk, poznati kao Bino i Boro, svojim radovima ponudili drukčije čitanje vremena u kojem su djelovali.

Kroz plakate, omote albuma, reklamne kampanje i različite javne intervencije komentirali su gotovo sve važne društvene teme – od rata, politike i nacionalizma do cenzure, ljudskih prava, Crkve, medija, konzumerizma i popularne kulture.

Pritom su humor, ironiju i provokaciju koristili kao sredstva kojima su pomicali granice dopuštenoga i propitivali što se u mladoj hrvatskoj demokraciji moglo javno izgovoriti, prikazati ili dovesti u pitanje.

Bogato ilustrirana monografija okuplja gotovo cjelokupan vizualni opus dvojca, uključujući plakate za nekadašnji Radio 101, njihove »politički i rodno nekorektne« razglednice te ulaznice za kultni zagrebački klub Jabuka.

Širi kontekst

Govoreći o vremenu u kojem su stvarali, Uršić i Kuk ističu da su se devedesetih našli usred nove kulturne revolucije, iako za nju nije postojala jasno definirana alternativa.

Prema njihovu tumačenju, stvaratelji nove države uglavnom su se usredotočili na njezinu formu, zanemarujući sadržaj i pretpostavljajući da će uklanjanje svega što pripada prošlosti samo po sebi donijeti funkcionalan sustav. U takvim su okolnostima ikonografija i mitologija često dobivale prednost pred stvarnim životom.

– Odjednom se pojavljuju raznorazni čudaci sa svojim vizijama kulture, od klerikalaca do raznih nostalgičara za NDH-om. Tu uskačemo mi. Prihvaćamo tu zadanu grandioznu »estetiku«, ali njome promoviramo trivijalne stvari i u tom se sudaru događa humorni ili još više apsurdni moment, objašnjava dizajnerski dvojac.

Knjiga njihove radove ne donosi izolirano, već ih smješta u širi kontekst vremena, povezujući ih s novinskim člancima, dokumentima, intervjuima, osobnim sjećanjima i komentarima ljudi koji su devedesete proživjeli i svojim djelovanjem sudjelovali u oblikovanju tadašnje kulturne scene.

Urednički potpis Rujane Jeger dodatno osvjetljava društvene i kulturne okolnosti nastanka pojedinih radova, dok je uz monografiju predstavljeno i posebno LP izdanje s izborom pjesama s albuma čije su omote oblikovali Božesačuvaj.

Vinil je zamišljen kao glazbena nadopuna knjizi, ali i presjek domaće rock-scene devedesetih, kojoj su Uršić i Kuk svojim dizajnom davali prepoznatljiv vizualni identitet.

Različite perspektive

Glazbeni program predstavljanja evocirao je atmosferu zagrebačke Jabuke i pjesme koje su se ondje slušale tijekom devedesetih, a događanje je dodatno obilježio nastup Psihomodo Popa.

Širi društveni i kulturni okvir monografije oblikuju i tekstovi niza autora. O radu dvojca Božesačuvaj, ali i o Hrvatskoj i Zagrebu devedesetih, pišu Slavenka Drakulić, Mirko Ilić, Miljenko Jergović, Darko Glavan, Vladimir Maleković, Feđa Vukić, Aleksandar Dragaš, Siniša Škarica, Zlatko Gall, Rujana Jeger, Tomislav Buntak i drugi. Njihovi prilozi obuhvaćaju različite perspektive, od književnosti, dizajna i povijesti umjetnosti do novinarstva, glazbene kritike i popularne kulture.

Izdavač monografije je Akademija likovnih umjetnosti, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija.