Za razliku od peškafonda čija je produkcija s obzirom na dizajnerske izvedbe donekle ograničena, skosavice se proizvode u nebrojenim verzijama, a mogu biti plivajuće, neutralnog uzgona ili tonuće pri čemu je kolorit, odnosno izbor boja i dezena doslovno nebrojen i to ne bez razloga.
povezane vijesti
Lignje se u osnovi love na dva temeljna načina – udičarskim priborom, kod kojega se koristimo varalicama, tzv. skosavicama ili peškafondima, ili pak prirodnom ješkom nadjevenom na iglu ili smještenom u kavez s igličastom krunicom na kraju, te probodnim alatima, u prvom redu ostima.
Ostali alati poput mreža i vrša ne smatraju se sportskoribolovnim alatima jer u takvom lovu lignja u pravilu i nije temeljna lovina već samo prilov.
Krunice na skosavicama, iglama i peškafondima nisu ništa drugo doli niz povijenih prstenasto povezanih naoštrenih iglica. Kontrakukice na njima nisu potrebne jer bi samo otežavale penetraciju, pri čemu izvlačenje ne bi bilo ništa sigurnije.
Skosavice i peškafonda su ribolike varalice. Peškafonda su u pravilu izrađena od olova, ili im je barem veći dio tijela olovan, i postavljaju se na kraj sistema kao olovno otežanje.
Za razliku od peškafonda čija je produkcija s obzirom na dizajnerske izvedbe donekle ograničena, skosavice se proizvode u nebrojenim verzijama, a mogu biti plivajuće, neutralnog uzgona ili tonuće pri čemu je kolorit, odnosno izbor boja i dezena doslovno nebrojen.
A posebno je zanimljiva pretpostavka, koju znanost još uvijek nije potvrdila, ali ni osporila, prema kojoj glavonošci, uključujući i lignju, okolinu vide u crno-bijelom spektru, zapravo, uopće ne razlikujući boje. Kad mijenjaju boju tijela, koriste se stanicama koje reflektiraju svjetlo iz neposredne okoline, pri čemu vjerojatno same nisu svjesne boje koju podražavaju. Razlikovanje boja je znanstveno potvrđeno samo kod vrste Watasenia scintillans (Berry, 1911), takozvane svjetleće lignje iz Japanskog mora.
