Smrtonosna kožna bolest dupina, prvi put primijećena u vrijeme uragana „Katrina“ koji se 2005. godine sručio na New Orleans, sad je i službeno znanstveno potvrđena, kao i njen uzrok.

Patologiju u svom istraživanju znanstvenici nazivaju „slatkovodna bolest kože”, manifestira se ozbiljnim lezijama koje mogu pokriti veći dio tijela životinje i zahvatila je obalne dupine u brojnim dijelovima svijeta.

Bolest je prvo zamijećena uz obale SAD-a, no znanstvenicima iz Kalifornije trag koji se pokazao odlučnim u definiranju stanja je bila činjenica da bolest nije lokalna stvar, već se pojavila na sasvim drugom kraju svijeta, u australijskim obalnim vodama.

Pomori u Australiji

Točan uzrok ove misteriozne bolesti nije spoznat, ali sada, zahvaljujući novim istraživanjima, imamo zlokobno objašnjenje: krive su promjene u okolišu u morskom staništu dupina prouzrokovane klimatskim promjenama.

“Ova devastirajuća bolest ubija dupine od uragana Katrina, i dobro je da smo napokon uspjeli znanstveno definirati problem” kaže Pádraig Duignan, glavni patolog iz Centra za morske sisavce u kalifornijskom Sausalitu.

Dva slučaja pomora dupina u Australiji potvrdili su istu patologiju kao u Americi – u jednoj prilici zahvatio je populaciju Burrunan delfina u Gippsland jezerima povezanim s morem, u drugom kod dobrih dupina u delti rijeke Swan-Canning u zapadnoj Australiji.

„Iako je od ovih slučajeva prošlo dosta godina, naknada istraživanja tkiva potvrdili su da su lezije iste prirode kao i kod nastradalih dupina u američkim obalnim vodama koje se miješaju sa slatkom vodom“ – prenosi Science Alert izjavu Nahiida Stephensa s Murdoch Sveučilišta u Australiji.

Otkriveno je da izbijanje slatkovodnih bolesti kože slijedi nakon jakih oluja poput uragana i ciklona, u kojima ogromna količina slatkovodne kiše pada na kopno, a onda ta voda dospijeva u rijeke pa u obalne morske vode.

Opasnost od takvih iznenadnih potopa je između ostalog u tome u tome što oni brzo smanjuju slanost slane vode u kojoj obalni dupini žive – stvarajući uvjete niskog saliniteta koji mogu potrajati tjednima ili mjesecima, kao što pokazuju podaci monitoringa okoliša s australskih promatranih područja.

Dupini su otporni na ovakve promjene u salinitetu vrlo kratko razdoblje, duže izlaganje slatkoj vodi kod njih izaziva niz promjena na koži i u krvi životinja, što rezultira dermatitis, lezije kroz koju u tijelo ulaze potencijalno opasne alge, gljivice i bakterije. Takvo stanje obično na kraju završava smrću.

Kao opekline 3. stupnja

“Primjećene lezije odgovaraju opeklinama trećeg stupnja u čovjeka, što je obično fatalno. Ovo stanje ih ubija jer slatka voda dovodi do disbalansa elektrolita u krvi dupina i završava otkazivanjem organa“ – pojasnio je Nahiid Stephens.

Nažalost, ovome će se teško stati na kraj pogotovo kad znamo da ekstremne vremenske prilike i uragani zadnjih godina samo pojačavaju svoj intenzitet i učestalost, što znači da će sve više priobalnih morskih životinja oboljevati i umirati, i lako je moguće da sve ne stane samo na dupinima. Znanstvenici upozoravaju da je i po ovom pitanju „5 do 12“ i da treba početi poduzimati odlučne akcije koje će zauzdati klimatske promjene.

Mala utjeha u cijeloj priči je što bolest koja napada obalne dupine nije zarazne prirode. S obzirom da je naše malo Jadransko more ipak pošteđeno uragana razmjera onih oko Amerika i Australije, naši su dupini zasad sigurni od ubojite „slatkovodne bolesti kože“.