Odlazak u ribolov je u pravilu vezan uz slobodno vrijeme kojeg zbog pritiska koje nam nameću svakodnevne obaveze nažalost imamo sve manje. Malobrojni sretnici svoje ribolovne pohode mogu pomno planirati i tempirati odlazak u najpovoljnije vrijeme. Većina ribolovaca u ribolov ide samo kad može, rukovodeći se prije svega slobodnim vremenom i povoljnim vremenskim uvjetima što znači da se u ribolov ide samo ako ne prijete neverini, jak vjetar ili kiša. Sve ostalo vezano uz ribolov se može i ne mora poklopiti.

Jedna od stavki koje izuzetno utječu na ribolovne rezultate, a koju unatoč očitim dokazima mnogi zanemaruju i marginaliziraju su mjesečeve faze, odnosno vrijeme nastupanja, trajanje i intenzitet plime i oseke. Istina je da ne mogu svi tempirati odlazak u ribolov dva dana prije punog mjeseca ili na početku zadnjeg kvarta, ali se sigurno barem jedna plima unutar 24 sata može ‘pogoditi’.

Mjesec kao Zemljin satelit već 4,5 milijardi godina, u približno istom pojasu kao i Sunce, od istoka prema zapadu, zahvaljujući uzajamnoj privlačnoj sili kruži oko Zemlje.

Za prividni obilazak Zemlje (riječ je zapravo o kombinaciji rotacije Zemlje oko svoje osi i kruženja Mjeseca oko Zemlje) Mjesecu su potrebna 24 sata i 48 minuta. Upravo radi tog nepoklapanja sa trajanjem Zemaljskog dana koji traje 24 sata, Mjesec se na nalazi uvijek u istom položaju na nebu. Da bi zatvorio svoj puni put oko Zemlje i ponovo se našao u istoj točki potrebno mu je 27,5 dana, što se naziva lunarnim mjesecom.

Iako znatno manji od Sunca, Mjesec ima puno veću privlačnu moć koja, osim što ga vezuje uz Zemlju, neprestano privlači i svu raspoloživu vodu na Zemlji.

Ta je privlačna sila najizraženija na točki koja je najbliža Mjesecu. I dok u toj točki djeluje privlačna sila u smjeru Mjeseca, u suprotnoj je točki također prisutna plimna sila istog iznosa, ali suprotnog smjera. Razlog tome je centrifugalna sila uzrokovana rotacijom Zemlje oko svoje osi, koja istiskuje more na strani suprotnoj od one na kojoj je Mjesec.

A u to isto vrijeme, u točkama za koje se Mjesec nalazi na horizontu, morska je razina spuštena, odnosno na tim je točkama oseka.

Zahvaljujući takvom ciklusu, more se za 24 sata i 48 minuta dva puta podigne do svoje najviše točke i odmah potom krene naniže, tako da u jednom danu u razmacima od 6 sati i 12 minuta imamo dvije plime i dvije oseke.

Najizraženije, odnosno, najviše plime se javljaju kada se zbroje privlačne sile Sunca i Mjeseca zbrajaju, a što se događa kada se Sunce i Mjesec nađu na približno istom pravcu, za vrijeme takozvanog sizigija. Tada Mjesec vidimo kao pun (uštap), ili ga uopće ne vidimo (mlađak), što se na moru očituje kao takozvana živa plima.

Najmanje izražene plime se događaju za vrijeme kvadratura, odnosno za vrijeme prve i posljednje četvrti kada se poklapaju visoke vode izazvane privlačnom snagom Sunca s niskim vodama izazvanim privlačnom snagom Mjeseca, što nazivamo mrtvim plimama.

Tko god je imao prilike promatrati ribe u morskom akvariju mogao je zamijetiti kako postoje periodi slabije i jače aktivnosti. Mada odvojene od mora koje svojim mijenama neprestano diše, ribe u akvariju su itekako podložne utjecaju Mjeseca koji potiče te mijene. Tako će i ribe u akvariju koje su do maloprije letargično ležale na dnu ili sporo i inertno plivale odjednom živnuti i početi se aktivno hraniti. Ukoliko pogledate kalendar plime i oseke, u najvećem broju slučajeva ćete ustanoviti da je upravo u tom trenutku more počelo rasti.