SCUBA

Veliko nezadovoljstvo u ronilačkim klubovima novim pravilnikom: ‘Ovo će, ako prođe, uništiti hrvatsko ronjenje’

Branko Šuljić

Foto Arhiva/NL

Foto Arhiva/NL

Većina primjedbi svodi se na zajednički nazivnik - novi pravilnik, ako se donese predloženi tekst, uništit će hrvatsko ronjenje. »On je štetan za kompletno ronjenje, nelogičan i neprovediv«, ističe iskusni ronilac Ferdinand Hitrec



RIJEKA – Krajem prošlog mjeseca Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uputilo je na javno savjetovanje Prijedlog Pravilnika o sigurnosti ronjenja. Novi podzakonski dokument zamijenit će postojeći Pravilnik o obavljanju podvodnih aktivnosti što je donesen 1999. godine, te nekoliko puta mijenjan i dopunjavan. Tek što je obdanjen, izazvao je mnoštvo reakcija, uglavnom negativnih. Ljudi iz podmorja su nezadovoljni.


Iz svih ronilačkih struktura dolaze primjedbe i objašnjenja nezadovoljstva. Većina primjedbi svodi se na zajednički nazivnik – novi pravilnik, ako se donese predloženi tekst, uništit će hrvatsko ronjenje. Pokrenuto je i potpisivanje peticije za njegovo odbacivanje. Velik odaziv najbolja je potvrda sveopćeg nezadovoljstva u ronilačkim krugovima.


Riječ profesionalca


Zašto – pitanje je za Ferdinanda Hitreca iz Rijeke, kompetentne osobe iz ronilačkih krugova. Ronilački staž traje mu gotovo 50 godina, dugogodišnji je ronilački instruktor, već dugo profesionalac u ronjenju, vlasnik ronilačkog centra »Marko Polo«.
– Predloženi Pravilnik upućen na javno savjetovanje štetan je za kompletno ronjenje, nelogičan i neprovediv, ističe Ferdinand Hitrec.


Približiti dokument realnosti



U radnoj grupi za izradu novog pravilnika bio je i Bojan Tuhtan, vlasnik riječke tvrtke Aqua Sub, specijalizirane za podvodne građevinske radove. Dugogodišnje radno i stručno iskustvo daje mu kompetencije da može prosuđivati kvalitetu zakonskih dokumenata što se odnose na njegovu djelatnost, da aktivno sudjeluje u donošenju novih.
– Nisam od onih koji će reći da je najbolje ono što smo mi napravili, ali bi nam ono što smo predlagali puno značilo. Prijedlog Pravilnika nije radila struka, a rađen je za struku. Kako se to može dogoditi, rekao nam je Bojan Tuhtan.
– Ne daj Bog da ga moramo primjenjivati. Takve dokumente trebaju raditi znalci, za struku. Ovaj su očito radile strukture kojima takav odgovara. O njemu ovise mnoge obitelji, njihova egzistencija. Mi smo pokušali napraviti pravilnik za sve prihvatljiv, poštujući sva važeća pravila. Sve smo pretresli, sigurnost ronjenja bila nam je na prvom mjestu. Treba na svaki način spriječiti da to postane službeno. Potpisuje se peticija, velik je odaziv, ali ona opet dolazi do političara, oni odlučuju. Učinit ćemo sve da spriječimo njegovo usvajanje. Ne možemo prihvaćati sve ono što se primjenjuje u Europi. Mi smo željeli pravilnik približiti našoj realnosti, rekao nam je Tuhtan.

Ne želeći ulaziti u njegove detalje, jer to bi bila preduga priča, Hitrec nas upoznaje s genezom njegova donošenja, što ne traje od jučer. Resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture svojedobno je imenovalo radnu grupu kojoj je zadatak bio izrada novog ronilačkog pravilnika. Sačinjavali su je predstavnici svih ronilačkih struktura. Ferdinand Hitrec i Vedran Dorušić zastupali su Zajednicu ronilačkog turizma Hrvatske gospodarske komore, Bojan Tuhtan bio je predstavnik tvrtki što se bave podvodnim građevinskim radovima, Andrej Jaklin je znanstvenik iz Instituta »Ruđer Bošković« u Rovinju, Marko Domijan iz Cromarisa bio je predstavnik marikulture, a iz Hrvatskog ronilačkog saveza Kamilo Čuljak.


Nepoznati autor


– Ovaj prijedlog Pravilnika nije ono što je radna skupina napravila, objašnjava Ferdinand Hitrec. Mi smo ga pripremali tri godine, od 2017. do 2020. Puno smo se sastajali, došli skoro do kraja, do definiranja konačnog teksta. Tada je sve stalo zbog korone. I od tada ništa, nikakvog kontakta ni obavijesti. Samo je poslan sadašnji prijedlog na javno savjetovanje. Ne znamo tko mu je autor. Dok smo radili, bili smo superzadovoljni suradnjom s ljudima iz Ministarstva.


Ferdinand Hitrec posebno naglašava predanost članova radne skupine. Kaže, sve su radili dobrovoljno, često putovali u Zagreb, sami plaćali sve troškove. I odlično su surađivali, vodio ih je interes hrvatskog ronilaštva u cjelini.
– Neprimjereno je što su nas odbacili bez obavijesti, omalovaženi smo. Ovaj je prijedlog donesen na nekorektan način. A kakav je, očito ga je radio netko tko ronjenje ne poznaje dobro. Zato, želimo znati tko ga je pisao i, što je najvažnije, tražimo da se prijedlog Pravilnika u potpunosti odbaci. Svi su nezadovoljni, prema pravilniku što smo ga mi pripremali svi su mogli raditi bez problema. Nećemo stati, ako treba idemo do predsjednika Vlade, zaključuje Ferdinand Hitrec.