Razgovor

USUSRET KONFERENCIJI NOVOG LISTA Butković: ‘Planiramo jačati nautičku proizvodnju i hrvatsku zastavu na megajahtama’

Marinko Glavan

Oleg Butković / Foto Davor Kovačević

Oleg Butković / Foto Davor Kovačević

Mi smo svakako prepoznali važnost održivog razvoja nautike, a tu prvenstveno mislim na preduvjete za ravnomjeran razvoj kako luka nautičkog turizma, tako i dijelova luka otvorenih za javni promet. Pri tome mislim na cijeli niz ulaganja u male luke na Jadranu, projekta poznatog pod nazivom "renesansa na hrvatskoj obali" u sklopu kojeg je do sada uloženo gotovo 900 milijuna kuna.



Uoči sutrašnje konferencije Novog lista, o viziji i strategiji razvoja nautičkog sektora nakon pandemije virusa Covid-19, razgovarali smo s ministrom mora, prometom i infrastrukture Olegom Butkovićem.


Kakav je vaš stav o nautici kao hrvatskom brendu? Je li do sad učinjeno dovoljno ili ima još prostora za napredak po pitanju razvoja nautičkog segmenta?


Unatrag 11 godina, od kad je donesena Strategija razvoja nautičkog turizma,možemo reći da je ostvaren značajan napredak jer to potvrđuju i neki objektivni pokazatelji. Danas je Hrvatska svjetska destinacija broj 1. za iznajmljivanje jahti i brodica bez posade tzv.bareboat charter.
Također, prema podatcima svjetske financijske kompanije Bloomberg, Hrvatska je 6. destinacija na svijetu za dolazak i boravak mega jahti. U ovom trenutku pandemije možda i među prve tri. Flota malih brodova za višednevna kružna putovanja, koji više i nisu toliko mali, narasla je na oko 200 brodova i postala je svjetski prepoznatljiv proizvod, a što je najvažnije, svi ti brodovi, u najvećoj mjeri se rade u hrvatskim brodogradilištima.




Također, u zadnjih 15 godina bilježimo porast ukupnog broja jahti i brodica, hrvatskih i stranih, koje plove u Republici Hrvatskoj za 17,4%. To je porast za oko 27.000 jahti i brodica.


Svakako, prostora za napredak naravno uvijek ima, pri čemu smatram da bi u narednom razdoblju svakako više energije trebalo usmjeriti na povećanje nautičke proizvodnje, sprječavanje onečišćenja mora i jačanje statusa hrvatske zastave u segmentu velikih i mega jahti.


Nautika, iako izravno vezana uz sektor turizma, izravno je vezana i uz ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, čija je zadaća da osigura potrebnu infrastrukturu. Je li postojeća infrastruktura dovoljna, treba li je unapređivati i na koji način?


Mi smo svakako prepoznali važnost održivog razvoja nautike, a tu prvenstveno mislim na preduvjete za ravnomjeran razvoj kako luka nautičkog turizma, tako i dijelova luka otvorenih za javni promet. Pri tome mislim na cijeli niz ulaganja u male luke na Jadranu, projekta poznatog pod nazivom »renesansa na hrvatskoj obali« u sklopu kojeg je do sada uloženo gotovo 900 milijuna kuna. Bitno je napomenuti i kako se veliki dio ovih ulaganja financira kroz EU sredstva, budući da se radi o projektu kroz koji se po prvi put, uz sredstva koja je Ministarstvo izdvajalo iz državnog proračuna, otvorila mogućnost sufinanciranja projekata bespovratnim sredstvima EU-a.


Komunalni vezovi


Da li su ovi projekti smjer u kojemu treba ići, osigurati nautičarima vezove u gradovima, mjestima i lukama, a ne samo nautičkim marinama?


Projekti koje provodimo u županijskim lukama prvenstveno se odnose na izgradnju infrastrukture za prihvat brodova, odnosno povezivanje kopna s otocima i otoka te za izgradnju komunalnog dijela luka koji prvenstveno služi za zadovoljavanje potreba lokalnog stanovništva i ribara za sigurnim vezom.



Međutim, nautički dio u javnim lukama je potreban na lokacijama gdje u blizini nema luka nautičkog turizma. Također, na taj način omogućava se nautičarima da posjete i manja mjesta koja nisu pogodna za veliku investiciju izgradnje luke nautičkog turizma, ali su na svoj način lijepa i živopisna pa samim time iinteresantna nautičarima.


U javnim lukama prioritet je zadovoljavanje potreba lokalne zajednice, stoga broj komunalnih vezova daleko premašuje broj nautičkih vezova, ali tu svakako treba istaknuti da je postojanje nautičkog veza važan pokretač turističkog razvoja na lokalnoj razini.
Marine su ipak temelj nautičkog turizma. Imamo li ih dovoljno, postoje li kapaciteti za veći broj, gdje bi trebale biti smještene?


U posljednjih deset godina sagrađeno je dvadeset posto ukupnih nautičkih kapaciteta, a prije svega stavljanjem u funkciju postojeće infrastrukture kroz proširenje luka otvorenih za javni promet. Sagrađene su i nove luke nautičkog turizma: Gruž, Kaštela, Maslinica, Novi Vinodolski, Slano, a i dalje ima prostora za, kako poboljšanje postojećih luka, tako i izgradnju novih.


Nautički sektor se i dalje ubrzano razvija budući da je Hrvatska jedna od najatraktivnijih nautičkih destinacija, stoga je interes za ulaganja u ovaj sektor gospodarstva iznimno velik jer postoji prostor za daljnji rast.



Svakako, treba reći kako dokumentacija prostornoga uređenja planira smještaj luka nautičkog turizma, međutim, moj stav je kako se luke ne bi trebale graditi u nedirnutim uvalama i time trošiti prirodne resurse koji su upravo prednost našeg nautičkog potencijala, već na dijelovima obale na kojima već postoji određena infrastruktura.


Porto Baroš


U vašem rodnom gradu, Novom Vinodolskom, izgrađene su dvije marine. Što je, po vašem iskustvu, konkretno Gradu Novom Vinodolskom, njegovim stanovnicima i gospodarstvu donijela izgradnja marina? Može li se to ostvariti i u drugim gradovima? Jesu li dvije marine u jednom gradu previše? Je li bilo i negativnih posljedica?


Vjerujem kako je jedan od najvažnijih preduvjeta za turistički razvoj kvalitetna prometna infrastruktura pa sa sigurnošću mogu reći kako je Novi Vinodolski s novim marinama zaista dobio na kvalitetnijoj turističkoj ponudi.


Marine u svakom gradu generiraju nova radnih mjesta, razvoj pratećih djelatnosti i u konačnici podižu destinaciju na jednu sasvim novu razinu. Osim toga, marine su u Novom oplemenile vizuru grada i popunile prazninu u nautičkoj ponudi između Opatije i Zadra. Položaj Novog je takav da blizina autoputa omogućava pristupačnost nautičarima iz cijele Europe.


Budući da se marine, odnosno luke nautičkog turizma, grade kao privatna investicija, sam interes za izgradnju dviju luka se temelji na gospodarskoj opravdanosti. Sama ta činjenica o izgradnji dvije luke pokazuje veliki nautički potencijal te stavlja Novi Vinodolski na kartu poželjne nautičke destinacije.


Što je s projektom uređenja marine u riječkom Porto Barošu? Raspisivanje natječaja za koncesionara u više je navrata najavljivano, no natječaja nema na vidiku?


Krajem prošlog mjeseca smo na sjednici Vlade RH donijeli odluku o izmjeni osnivanja Lučke uprave Rijeka čime su stvoreni uvjeti za izmjene obuhvata lučkog područja kako bi se moglo krenuti u postupak natječaja za koncesionara luke nautičkog turizma – Porto Baroš.
Sada je u tijeku određivanje granice luke i izrada studije opravdanosti davanja koncesije, stoga očekujem raspis natječaja krajem rujna ove godine. Vjerujem da će marina u Porto Barošu otkriti sasvim novu sliku Rijeke budući da je planirana i za prihvat megajahti kroz koje se može realizirati puni potencijal marine. Osim toga, Porto Baroš je u samom centru grada, a opet u blizini opatijske rivijere, Krka i Cresa. Zaista ima mnogo potencijala za razvoj.Hoće li nakon pandemije i neizvjesnosti u turističkom sektoru, uopće biti zainteresiranih koncesionara za taj projekt? Hoće li biti posebnih pogodnosti kako bi se potencijalni koncesionari privukli, unatoč posljedicama pandemije?
Mi smo već sada zaprimili dva pisma namjere kojima je iskazan interes za sudjelovanjem u natječaju. Uvjeren sam kakoće ovaj projekt privući ozbiljne investitore budući da se, kao što sam već naglasio, radi o marini s puno potencijala, prvenstveno prednosti atraktivne lokacije. Blizina autoputa i aerodroma tome zasigurno pridonosi.


Putničkom lukom u Rijeci, na prostoru od Rive Boduli do bunkera, upravlja Lučka uprava Rijeka, no taj je dio luke u stvarnosti već duže vrijeme marina, uglavnom za velike jahte, a po novome i kruzere na mrtvom vezu. Je li tu Lučka uprava nelojalna konkurencija komercijalnim marinama koje plaćaju koncesijske naknade, PDV i druga davanja?


Lučka uprava Rijeka je svjesna promjene načina pomorskog prometa, stoga je kao dobar gospodarstvenik zaposlila postojeću infrastrukturu, generirala prihode i odgovorila na zahtjeve tržišta. Međutim, vjerujem da će se u budućnosti, kada se na javnom natječaju izabere koncesionar Porto Baroša, razmotriti buduća namjena i način korištenja tog prostora.


Naknade za koncesiju


Hoće li Ministarstvo, odnosno Lučka uprava Rijeka u budućnosti formalizirati sadašnje stanje u Putničkoj luci te raspisati koncesiju da se i taj dio i službeno pretvori u marinu koja bi i dalje primala velike jahte?


U narednom razdoblju ćemo zajedno s Lučkom upravom Rijeka iznaći najbolji model korištenja ovog prostora.


Koronakriza duboko je potresla gospodarstvo, a posebno turizam. Što je vlada u kojoj ste ministar pomorstva poduzela za očuvanje nautičkog sektora i olakšavanje poslovanja svim onim djelatnostima vezanim uz nautiku?


Vlada Republike Hrvatske je o ovome je zauzela jasan stav. Odmah na početku krize smo donijeli čitav niz mjera kako bi olakšali poslovanje nautičkog sektora.Hitno smo izmijenili nedavno doneseni Pravilnik o brodicama i jahtama i odgodili na dvije godine obvezu ugradnje opreme koja je bila tim pravilnikom, odgodili smo obvezu obavljanja tehničkih pregleda, a još ranije smo za neke kategorije plovila poput brodica za prijevoz putnika, pomaknuli obvezu obavljanja tehničkih pregleda sa svake godine na svako dvije godine, ukinuli smo obvezu tehničkog pregleda kod upisa na sasvim nov jahte i brodice. Sve ove mjere su donijete u cilju kako bi se nautički sektor rasteretio dodatnih ulaganja u ovoj sezoni. Što se tiče naknada za koncesiju, s obzirom da se one dijele na stalni i promjenjivi dio, promjenjivi dio je sam od sebe smanjen jer se on plaća u postotku prihoda.


Kakva će, po vama, biti budućnost nautičkog sektora u Hrvatskoj, nakon Covida 19?


Već smo sada svjedoci da se nautičari vraćaju. To je poseban oblik turizma u kojem je distancu i sve preporučene epidemiološke mjere najlakše provoditi. Vjerujem da nas u nautičkom sektoru očekuje svijetla budućnost jer se Hrvatska već sada brendirala kao zemlja koja se izrazito uspješno borila protiv pandemije i to u ovom trenutku možemo iskoristiti kao značajnu prednosti i privući nautičare koji će nam biti vjerni i u narednim godinama.