Zatoplilo je i ciple već možemo vidjeti u lučkim vodama kako prolaze ispod brodica, u koloni od krme prema provi, pasući tako travu po oplati broda.

Često ih se nađe po plitkim uvalama, ali i na zidanim obalama pristaništa koje se okomito spuštaju ka dnu.

Jako vole blizinu vrulja i ušća rijeka. Redovni su je posjetitelji muljevito pješčanog dna, no mogu se  naći i na kamenitom dnu obraslom algama koje rado pasu, često u društvu sa salpama.

Može ih se vidjeti gdje u ogromnim jatima kružeći prilaze obali s glavom na površini, a mogu se vidjeti i nešto manja, ali gušća jata koja spiralno kruže, dok se ispod njih nerijetko znaju nalaziti i krupni brancini.

Cipli su pripadnici obitelji skočaca (Mugilidae), što podrazumijeva da su to površinske ribe koje rado iskaču.

U našem moru razlikujemo šest vrsta cipala pričemu je dvije vrste izrazito teško uloviti udicom.

Ako se to i dogodi, riba je najčešće zakačena negdje za tijelo, a ne za usta.

Riječ je o ciplu batašu ili glavašu (Mugil cephalus) i o ciplu balavcu (Liza ramada).

Ostale četiri vrste se daju uloviti udicom i ribolov pretvaraju u neponovljiv užitak. Naravno, neuspjeh može deprimirati, ali treba biti uporan.

Dakle, ono što se da uloviti udicom, najpraktičnije je i najefektnije loviti plovkom.

Idealan štap je teleskopske forme dužine do 3 metra, težine bacanja 10 – 30 grama, na koji se postavlja rola kapaciteta klase do 2500, a što okvirno znači da može primiti 100 metara najlonskog monofila promjera 0,25 milimetara.

Korišten klizni plovak bi trebao biti u rasponu nosivosti od  5 do 12 grama što zavisi od trenutnih uvjeta dok bi predvez trebao biti fluorokarbonski promjera 0,18 milimetara. Udice koje se su se pokazale najboljima su klasične Crystal udive u veličini od 6 do 8.

Premda se mogu koristiti i dvije udice mnogi ribolovci preferiraju lov samo s jednom. Olovnice neka budu manje gramaže, rijeđe raspoređene, idealno oblika sačme. Zbog mekanih usta, podmetač je obavezan dio opreme.

Brum, torilo ili prihrana je nezaobilazna komponenta u ribolovu cipala.

Čak je i tamo gdje se redovito okupljaju potrebno je povremeno brumati.

Brum treba biti takav da ribu namami i razdraži, a ne da je nahrani.

Za one osjetljivijeg želuca koji ne podnose mljevenje ribljih otpadaka, brum se može spraviti i samo od starog kruha bez animalnih dodataka, ali je tada učinak nešto lošiji.

A ješka može biti raznovrsna premda su najbolja crijeva od srdele zbog mirisa i tvrdoće. Naime, tu ješku možete koristiti u više zabačaja, pa čak i izvući više riba za redom ne mijenjajući mamac.