Početkom 2020. godine Lučka uprava Zadar dovršila je kapitalni infrastrukturni projekt vrijedan 19 milijuna eura. Riječ je o teretnom terminalu sagrađenom u sklopu Nove luke Zadar u Gaženici kao strateškom projektu preko kojega se se trebao odvijati kontejnerski promet te uspostaviti glavno čvorište za povezivanje sa zračnim i željezničkim prometom.

No, početkom 2023. bit će već treća godina kako je teretni terminal dovršen, a umjesto kontejnera i teretnih brodova tamo stoji – ledina. Lučka uprava Zadar još uvijek nije raspisala natječaj za koncesionara, iako su ga najavili u travnju 2020. godine, a očito i neće tako skoro jer, kako nam je kazao novi ravnatelj Željko Knežević, »izrada natječajne dokumentacije je vrlo osjetljiv i zahtjevan proces«.

Rijeka se već pozicionirala kao intermodalno središte

Naime, nakon nebrojenih najava Zadarske županije o razvoju teretnog prometa u luci Gaženica, istražili smo zašto projekt vrijedan 19 milijuna eura stoji pod travom. Ovo je investicija koja je zadarskom kraju već trebao donijeti dosta novca jer je pomorski promet vrlo tražen, osobito u vrijeme pandemije kada su zrakoplovne i željezničke linije bile reducirane, a promet morem najtraženiji. Primjerice, Rijeka se prošle godine u ovo doba već pozicionirala kao najveće intermodalno središte regije zahvaljujući potpisivanju ugovora o koncesiji za razvoj i gospodarsko korištenje Zagreb Deep Sea kontejerskog terminala između Lučke uprave Rijeka te tvrtki APM Terminals Morten Engelstoft i Energia naturalis, koji je nazvan najznačajnijim ugovorom u povijesti riječke luke.

Zadar će još morati pričekati na potpisivanje ovakvog ugovora, a najgore je u cijeloj priči to što je Vlada RH podignula kredit za ovu investiciju i isplaćuje ga, a terminal nije u funkciji. U situaciji povećanog interesa za pomorski promet i bogomdanu lokaciju u Gaženici, u blizini željezničke pruge i Zračne luke, investicija zjapi prazna. Zašto?

Župan bez odgovora

Pitanje smo uputili zadarskom županu Božidaru Longinu, ujedno predsjedniku Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar, pitajući ga što je poduzeo da se raspiše natječaj za koncesionara budući da je Vlada podignula kredit za ovu investiciju i vraća ga, a terminal nije u funkciji. Međutim, odgovor nismo dobili, već samo dopis iz ureda glasnogovornice u kojemu navode da se »ovaj upit ne odnosi na djelokrug rada Zadarske županije« te da upit pošaljemo u Lučku upravu Zadar. Jesmo, ali ni tada od Longina odgovor nismo dobili.

Obratili smo se i ravnatelju Lučke uprave Zadar Željku Kneževiću koji, pak, na pitanje kada će raspisati natječaj za koncesionara, odgovara hrpom brojki te konstatacijom kako su »čekali neka bolja vremena«.

– Kako je protekom godina nezaštićeni obalni nasip, na kojemu se predmetni terminal danas nalazi, trpio utjecaj morskih struja i turbulencija izazvanih prometom, tijekom 2016. godine pristupilo se pregovorima s KfW bankom radi korištenja dijela preostalih sredstava kredita kako bi se realizirale gradnje makar obalnog zida i dijela platoa, dvije građevinske dozvole od tri ukupno ishođene su temeljem projekata Rijekaprojekt d.o.o. Rijeka. Područje se nalazi između stare teretne luke i Nove putničke luke u Gaženici te su se izgradnjom obalnih zidova spojile obale teretne i putničke luke i time dobile iznimne manipulativne i odlagališne površine za budući višenamjenski terminal, kao i znatno povećala sigurnost plovidbe, jer se eliminiralo područje plićina na samom ulasku u bazen teretne luke. Upravo je zaštita pokosa bila jedan od prioriteta ovog projekta jer, osim sigurnosti prometa, cijeli taj nasip je mogao, pod utjecajem vremenskih prilika, negativno djelovati na smanjenje gaza i kapaciteta prihvata u teretnoj luci, ali i na najvećem gatu za kruzere u Novoj luci Gaženica koji je ujedno i primarni lukobran, navodi Knežević, dodajući kako je završetkom ove faze radova formirana glavna obala duljine 357,20 metara, bočna obala u ukupnoj duljini od 295,46 metara te spojna obala duljine 37,39 metara.

Ishođena je lokacijska dozvola

Knežević dalje navodi da je krajem 2021. ishođena lokacijska dozvola za morsku deponiju i pripremljena potrebna dokumentacija, odnosno izrađen glavni projekt s pripadajućim troškovnikom kako bi se mogla provesti javna nabava za radove produbljenja akvatorija ispred obale 7, a što planiraju u narednoj godini.

– Predmetno područje nema uporabnu dozvolu jer projekt nije realiziran u cijelosti, već će se budućem koncesionaru dati mogućnost da ga dovrši, odnosno optimalno prilagodi svojim budućim planiranim aktivnostima. Dakle, cilj Lučke uprave Zadar je da se nastavak gradnje prebaci na koncesionara, sve u svrhu racionalizacije projekta. Cijeli opisani zahvat dovršen je početkom 2020. godine, točno pred početak pandemije te su nastavne aktivnosti mirovale i čekale neka bolja vremena dok je fokus djelovanja bio na drugim projektima Lučke uprave Zadar, poput izgradnje ribarskih luka i rekonstrukcije i sanacije obala na Poluotoku. Vjerujemo da će se tijekom sljedeće godine dovršiti i ostatak planiranih radova na produbljenju te će se paralelno s tim građevinskim aktivnostima pokrenuti i aktivnosti vezane za koncesioniranje predmetnog dijela luke. Izrada natječajne dokumentacije je vrlo osjetljiv i zahtjevan proces jer se ovakve koncesije daju na dug vremenski period te je vrlo važno pomno sagledati sve činjenice i moguće scenarije, obrazlaže u svom odgovoru ravnatelj Lučke uprave.

»Projekt privremeno stavljen u mirovanje«

Na pitanje, pak, je li već ispitao interes za ovaj prostor i obavio prednatječajne radnje ispitivanja tržišta, odnosno interesa koncesionara za ovu vrstu prometa, Knežević odgovara:

– Pred završetak projekta započeto se s ispitivanjem tržišta putem specijaliziranih sajmova i službenih kontakata s operaterima te možemo potvrditi da je postojao interes, međutim, pandemija je učinila svoje i projekt je privremeno stavljen u mirovanje. Ispitivanje tržišta će svakako biti uključeno u pripremne radnje za natječajnu dokumentaciju, navodi Knežević.

Sudeći po njegovu odgovoru, čini se da kapitalni projekt teretnog terminala neće tako skoro biti stavljen u funkciju jer, kako i sam Knežević kaže, treba »pomno sagledavati sve činjenice i moguće scenarije«. Dotad 19 milijuna eura stoji pod ledinom.