Foto IRB
Znanstvenici su mjerili koncentracije klorofila A, pigmenta ključnog za fotosintezu, i otkrili da globalni prosjeci padaju za oko 0,00035 miligrama po prostornom metru svake godine. U obalnim područjima, posebno ušćima rijeka, pad je bio više nego dvostruko veći
povezane vijesti
- EU u raskoraku s vlastitim građanima; Ipsos otkrio da je 75% Europljana protiv “rezanja” Zelenog plana u korist korporacija
- Globalno zagrijavanje mijenja turizam. Skandinavija to već osjeća, a mogli bi i mi
- S Paulom Berkmanom o Antarktici: “Da se tamo otopi sav led, globalna razina mora porasla bi 60 metara”
Količina planktona, mikroskopskih algi koje čine temelj morskog hranidbenog lanca, globalno se smanjila u posljednja dva desetljeća, prema novoj studiji objavljenoj u petak u znanstvenom časopisu Science Advances.
Znanstvenici predvođeni Hongweijem Fangom sa Sveučilišta Tsinghua u Pekingu otkrili su da je, iako su neke morske regije zabilježile lokalni porast između 2001. i 2023., ukupni globalni trend bio silazni zbog porasta temperature oceana.
Plankton, koji uključuje zelene alge, igra ključnu ulogu u morima, kruženju ugljika u oceanima i Zemljinoj klimi, napominju autori studije.
Studija je kombinirala satelitske podatke, mjerenja u oceanima i umjetnu inteligenciju kako bi se stvorio dnevni model visoke rezolucije mase planktona između 45 stupnjeva sjeverne i južne geografske širine – otprilike od južne Francuske do južne Tasmanije.
Sredozemno more isključeno je iz studije.
Najgore u blizini obala
Znanstvenici su mjerili koncentracije klorofila A, pigmenta ključnog za fotosintezu, i otkrili da globalni prosjeci padaju za oko 0,00035 miligrama po prostornom metru svake godine.
U obalnim područjima, posebno ušćima rijeka, pad je bio više nego dvostruko veći, na razini 0,00073 miligrama.
Učestalost cvjetanja algi, pala je za gotovo 1,8%.
Postojale su regionalne iznimke, uključujući češće cvjetanje u blizini Kanarskih otoka i duž dijelova Brazila i sjeveroistočne Australije.
Tim je te poraste povezao uglavnom s ljudskim aktivnostima poput krčenja šuma i šumskih požara u Amazoni, što potiče odlijevanje hranjivih tvari u ocean.
Zagrijavanje mora potiče pad
Studija pripisuje globalni pad prvenstveno porastu temperature površine mora uzrokovanom klimatskim promjenama.
Toplije površinske vode intenziviraju raslojavanje oceana, smanjujući uzlazni tok dubljih voda bogatih hranjivim tvarima i ograničavajući rast planktona.
Znanstveni zaključci podudaraju se s ranijim istraživanjima koja sugeriraju da bi se populacije Prochlorococcusa – najbrojnije vrste planktona – mogle prepoloviti u tropskim oceanima do 2100. godine ako emisije stakleničkih plinova ostanu visoke.
Mikrob opstaje do oko 28 Celzijevih stupnjeva, a njegova stopa razmnožavanja naglo pada na višim temperaturama, izvijestili su François Ribalet i kolege sa Sveučilišta u Washingtonu u rujnu u časopisu Nature Microbiology.
