RIJEKA – Prvo polugodište ove godine u poslovanju Luke Rijeka obilježili su dvoznamenkasti postoci pada u prometu generalnog i rasutog tereta u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok kontejnerski promet iskazuje rast. Promet prekrcaja tereta Luke Rijeka na razini grupe u prvom polugodištu ove godine iznosio je 3.020.753 tone, što ukazuje na porast od 3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali to ponajprije zahvaljujući društvu Jadranska vrata d.d., u kojem Luka Rijeka ima 49 posto udjela. Na terminalu ovog pridruženog društva u prvih šest mjeseci prekrcano je 2.170.891 tona tereta (229.271 TEU-a) u odnosu na 1.896.722 tona (191.417 TEU-a) iz lanjskog polugodišta. Ukupno na razini Grupe, u kojoj kontejnerski promet čini 76 posto ukupno prekrcanog tereta, promet ove vrste tereta time je rastao za 15 posto.

Smanjenje friga

Na razini matičnog društva također se bilježi rast kontejnerskog tereta, i to čak od 37 posto, mada je, naravno, riječ o bitno manjim tonažama odnosno, TEU-ima – 108.487 tona odnosno 46.239 TEU-a, koliko je prekrcano do konca lipnja ove godine. To, međutim, ni izbliza nije bilo dovoljno da popuni »rupu« koja je nastala padom generalnog i rasutog tereta, uključujući i mjeru smanjenja materijalnih troškova za 13 posto. Evidentno je to i u financijskim rezultatima matičnog društva, koje u prvih šest mjeseci ove godine iskazuje gubitak od 1,04 milijuna eura. Ipak, konsolidirani financijski rezultati Luke Rijeka za prvo polugodište su pozitivni, s ostvarenom dobiti iz poslovanja u iznosu od 4,13 milijuna eura, što je porast od 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Predsjednik Uprave Luke Rijeka Duško Grabovac ne krije da je prvo polugodište bilo prilično teško i izazovno zbog pada prometa generalnog i rasutog tereta na što, dodao je, najvećim dijelom nisu mogli utjecati. Kod generalnog tereta najveći pad zabilježen je u segmentu metalnih, čeličnih proizvoda zbog smanjenja proizvodnje na europskom te izvoza na svjetsko tržište. Smanjen je i prekrcaj frigo tereta što se objašnjava posljedicama promjene u logističkim pravcima kretanja ove kategorije tereta, a zabilježen je i pad prekrcaja stoke kao posljedice pojave bolesti slinavke i šape u susjednim zemljama, posebice Mađarskoj, zbog čega je Hrvatska bila uvela privremenu zabranu prometa stoke iz te zemlje od početka travnja do početka lipnja ove godine.

Burzovne promjene

U prometu rasutog tereta u prvom polugodištu evidentiran je pad od čak 27 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Grabovac to objašnjava kao posljedicu općenitog pada prometa žitarica, ugljena i starog željeza. Nepovoljne klimatske promjene, kao i smanjenje cijena žitarica na svjetskim burzama i promjenama u logističkim pravcima učinile su svoje, napominje Grabovac. Pad prometa ugljena objašnjava se smanjenim kapacitetima rada željezara, dok je smanjenje cijena starog željeza, scrapa, dovelo do pada prometa ove vrste tereta.

Prvi čovjek Luke Rijeka ipak vjeruje da će do kraja godine pokazatelji prometa, samim time i financijske brojke na razini matice, kao i cijele grupe, biti značajno bolji. Prema njegovim navodima, već su u srpnju zabilježeni pozitivni pomaci, a poprilična su očekivanja i od uspostavljenog prekrcaja tereta automobila čime će Luka Rijeka, ustvrdio je Grabovac, zasigurno nastaviti s obzirom na interes koji se iskazuje na tržištu, čemu su pridonijela i prva dva uspješno odrađena broda koja su uplovila u Rijeku s ovim teretom, s ukupno prekrcanih više od tisuću osobnih i dostavnih vozila. Pozitivni efekti očekuju se i od početka rada novog kontejnerskog terminala Rijeka Gateway.

Proširenje terminala na Škrljevu

Tijekom prvog polugodišta Luka Rijeka nastavila je s investicijskim ulaganjima u proširenje Kontejner Depoa na Škrljevu. Ukupna vrijednost ovih ulaganja penje se na 5,7 milijuna eura, a projekt uključuje širenje depoa za kontejnere, uređenje nove skladišno operativne površine, odnosno izvedbu devet dodatnih platoa za smještaj kontejnera na površini od 66.615 četvornih metara, uključujući uređenje unutarnjih prometnica i ostale prateće infrastrukture. Radovi su krenuli u trećem kvartalu lani, do konca 2024. realizirano je radova u vrijednosti 1,39 milijuna eura, a u prvih šest mjeseci ove godine odrađeno je još blizu dva milijuna eura zahvata. Na Terminalu Škrljevo planira se krenuti u realizaciju izgradnje integrirane sunčane elektrane, za koju je objavljena natječajna dokumentacija te se prikupljaju ponude, a namjera je da se do kraja ove godine krene s njezinom izgradnjom.

Zamjena dizalica u Bakru

Na terminalu Bakar, na obali Goranin, u ožujku je demontirana dotrajala obalna dizalica za prekrcaj drva. Ista je zamijenjena kvalitetnijom rabljenom i repariranom dizalicom dobavljenom iz luke Split koja je stavljena u funkciju u svibnju ove godine. U Luci Rijeka planiraju zamjenu i druge dotrajale dizalice na obali Goranin, također rabljenom koju su, navode, već nabavili. Nakon što, kao i prva, prođe temeljitu reparaciju, njezino stavljanje u funkciju u planu je do kraja ove godine.