Praćenje kakvoće mora na plažama u našoj županiji; ovo je cijeli postupak

Drugo onečišćenje pogodilo je obalni pojas Kostrene, uz Ininu Rafineriju nafte, Urinj a riječ je o kemijskom onečišćenju, i to ugljikovodicima, aromatskim ugljikovodicima, BTEX-ima (benzen, toluen, etilbenzen, ksilen), sumporovodikom, fenolima

Kakvoća mora za kupanje jedan je od ključnih elemenata turističke ponude priobalnih destinacija. Nacionalno praćenje kakvoće mora na plažama provodi se od 1989. godine, što znači da je u tijeku 35. sezona implementacije monitoringa na hrvatskoj obali Jadrana. Tijekom tri i pol desetljeća provedbe nacionalnog programa monitoringa mijenjala se zakonska legislativa, način statističke obrade podataka i kriteriji ocjenjivanja.

Međutim, glavni cilj Direktive ostao je isti, a to zaštita zdravlja ljudi i vodnih resursa prvenstveno od mikrobiološkog onečišćenja. Naime, fekalno onečišćenje je prepoznato kao najveći neposredni rizik za zdravlje korisnika plaža koje može dovesti do prijenosa zaraznih bolesti.

Deset uzorkovanja

Glavni referentni dokument za upravljanje kakvoćom mora na plažama na europskoj razini je Direktiva vijeća Europe o vodi za kupanje iz 1976. godine. Ovaj pravni mehanizam definirao je granice za fizikalne, kemijske i mikrobiološke parametre, upućujući nacionalne vlasti zemalja članica EZ-a (Europske Zajednice) osiguranje zadanih kriterija. Napredak tehnologije i znanosti te više od 25 godina iskustva primjene parametara Direktive iz 1976. godine potaknuli su europsku komisiju na njeno revidiranje. Aktualna Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju vodom za kupanje stupila je na snagu 2006. godine, međutim u ovom je trenutku i ona u postupku revizije te se uskoro očekuje njeno novo izdanje.

Republika Hrvatska je odredbe aktualne EU Direktive (2006/7/EC) implementirala u nacionalnu legislativu u obliku Uredbe NN 73/2008, koja je u primjeni od 2009. godine. Temeljem Uredbe (73/2008) propisano je ispitivanje dvaju mikrobioloških pokazatelja (Escherichia coli i crijevni enterokoki), a vodu se razvrstava u četiri kategorije kakvoće (izvrsna, dobra, zadovoljavajuća i nezadovoljavajuća). More se ocjenjuje pojedinačnom ocjenom (nakon svakog uzorkovanja), godišnjom (po završetku aktualne sezone kupanja) i konačnom ocjenom (za četverogodišnje razdoblje, po završetku posljednje sezone kupanja i tri prethodne sezone). More se uzorkuje 10 puta tijekom kupališne sezone, svakih 14 dana, poštujući unaprijed definiran kalendar uzorkovanja. Prilikom uzorkovanja ne terenu se mjeri temperatura zraka i mora, salinitet mora te se bilježe vremenski uvjeti (naoblaka, vjetar i oborine).

U aktualnoj Uredbi (73/2008) posebni naglasak stavljen je na izradu profila plaža, alata koji nam omogućuje da temeljem karakteristika plaže i potencijalnih izvora onečišćenja procijenimo rizik od onečišćenja na pojedinoj lokaciji. Rizik ovisi o intenzitetu onečišćenja, a svakako su najugroženije osobe oslabljenog imuniteta i djeca, koja nerijetko u moru provedu duže vrijeme. Također, istaknuta je potreba za unapređenjem komunikacije i razmjene informacija između korisnika plaža i ovlaštenika za provedbu monitoringa (županijskih zavoda za javno zdravstvo). Tako danas kupači mogu vrlo jednostavno, putem mobilnih telefona uputiti svoje primjedbe i komentare, vezane za kakvoću mora na pojedinoj lokaciji.

EU Direktivom 2006/7/EC se za zemlje članice utvrđuje minimum standarda koji je potrebno zadovoljiti, ali istovremeno je omogućena i primjena strožih kriterija definiranih na nacionalnoj razini. Prema tome, Republika Hrvatska je za jedan mikrobiološki pokazatelj kakvoće – E. coli, propisala strože kriterije. Razlog navedenom pooštrenju propisanog standarda u nacionalnom propisu je mogućnost ranijeg uočavanja negativnih procesa u okolišu te provedbe pravovremenih sanacijskih mjera, s ciljem održavanja visoke razine kakvoće vode na morskim plažama hrvatskog Jadrana.

Zbog velikih ulaganja u izgradnju sustava za javnu odvodnju otpadnih voda i povećanju broja spojenih subjekata kakvoća mora za kupanje se u posljednje četiri dekade značajno poboljšala, kako na razini EU-a tako i u Hrvatskoj. Tako je u posljednjem desetljeću udio izvrsno ocjenjenih morskih plaža na europskoj razini bio 85%, dok je u Hrvatskoj on iznosio 96%. Udio plaža s nezadovoljavajućom kakvoćom je u Hrvatskoj znatno smanjen, dok je prije dosezao 20-ak posto, sada je on na razini od manje od 1%. Prema godišnjem europskom izvješću o kakvoći voda za kupanje (koje uključuje i morske i kopnene plaže) Hrvatska se redovito nalazi na drugom ili trećem mjestu, u društvu Cipra i Grčke.

U PGŽ-u 270 lokacija

Hrvatska obala Jadrana ove je sezone pokrivena mrežom od 1.009 lokacija na kojima se uzimaju uzorci mora, a koje su smještene u sedam priobalnih županija. Veći broj lokacija doprinosi realnijoj slici stanja u okolišu, s obzirom na brze promjene koncentracija ispitivanih mikrobioloških pokazatelja. Naime, osim izvora onečišćenja i ponašanja samih kupača, okolišni čimbenici dodatno značajno utječu na kakvoću mora za kupanje. Najvažniji su: intenzitet sunčevog zračenja, oborine, morske mijene, morske struje, vjetar te temperatura mora. Mikrobiološko opterećenje mora najizraženije se smanjuje tijekom intenzivne sunčane radijacije.

Najveći broj lokacija ispitivanja nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, njih 270. Tijekom sezone kupanja 2023. godine, dosad su provedena četiri ciklusa uzorkovanja. Prema posljednjim podacima 97% lokacija ocjenjeno je izvrsnom kakvoćom, četiri lokacije dobrom, četiri lokacije zadovoljavajućom, dok nezadovoljavajućih lokacija nije bilo. Iako je udio izvrsnih lokacija visok, za napomenuti je da je prvi dio ove sezone kupanja obilježen s onečišćenjima.

U drugom ciklusu ispitivanja na trima lokacijama na području Novog Vinodolskog (Zagori zapad i istok, Bribirska obala) utvrđene su koncentracije mikrobioloških pokazatelja iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti te su stoga navedene plaže nekoliko dana bile zatvorene.

Izvanredni monitoring, čiji je naručitelj Općina Kostrena, na tom se području provodi na četiri lokacije: Podkvarovo i Klančić – koje su opterećene spomenutim kemijskim spojevima te Perilu (ili Nova voda ili Spužvina, ova lokacija se mijenja, ovisno o ciklusu uzorkovanja) i referentnoj potaji Svežanj – na kojima praćeni kemijski parametri ne odstupaju od uobičajenih vrijednosti za morsku vodu. Dosad su provedena četiri ciklusa izvanrednog ispitivanja zbog utvrđenog kemijskog onečišćenja. Temeljem dobivenih rezultata do daljnjega se ne preporučuje kupanje na plažama Podkvarovo i Klančić. Osim navedenih onečišćenja, u ovoj sezoni povećan je i broj prijava povezanih sa sumnjom na pojavu onečišćenja. Sve prijave su uzete u obzir, na predmetnim lokacijama provedeno je dodatno uzorkovanje, međutim onečišćenje u trenutku uzorkovanja nije utvrđeno.

Inovativne tehnike

Navedeni primjeri ukazuju da su, unatoč velikim poboljšanjima i napretku, korisnici rekreacijskih voda na pojedinim lokacijama i dalje izloženi određenom zdravstvenom riziku. Stoga je potrebno pažnju i dodatne napore usmjeriti upravo na te lokacije, utvrditi izvor onečišćenja te definirati sanacijske mjere. Danas nam u tome pomažu i neki inovativni alati i tehnike. Tako je primjerice korištenjem brzih rPCR metoda (real-time PCR metode – polimerazna lančana reakcija) rezultate moguće dobiti još isti dan, unutar nekoliko sati. Također, korištenje predikcijskih modela na pojedinoj plaži omogućava predviđanje kakvoće mora, temeljeno na meteorološkim podacima i povijesnim rezultatima kakvoće mora za određenu lokaciju.

Jedna od inovativnih tehnika je svakako i MST metoda (eng. MST, Microbial Source Tracking, praćenje izvora mikroorganizama), kod koje se pomoću genskih markera određuje potječe li fekalni materijal od ljudi, stoke, pasa ili galebova, što je značajna pomoć kod utvrđivanja izvora onečišćenja. Primjena rutinskih analiza i dodatnih alata svakako će u budućnosti doprinijeti još manjem broju lokacija označenih crvenom bojom.