Međunarodna komisija za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna donijela je odluku o povećanju kvote izlova tune za 20 posto. To znači da hrvatski uzgajivači od početka iduće godine mogu loviti 1250 tona godišnje, ali, javlja HRT, čini se da ih to nije baš razveselilo.

Sva tuna uzgojena u hrvatskom Jadranu ide u Japan. Zadarski uzgajivači u tom su poslu vodeći.

– Tuna koja se upravo pakira za dva će dana biti na stolovima diljem svijeta, rekao je, rekao je Dean iz tvrtke Kali Tuna.

No, mora se voditi računa o svakom detalju jer su Japanci vrlo zahtjevni kupci.

– Prije svake isporuke se kontrolira njezina kvaliteta, istaknuo je Miro Mirković iz tvrtke Kali Tuna.

To bi prije bila dobra vijest

Čovjek bi mogao pomisliti da će vijest o povećanju kvote razveseliti uzgajivače tune.

– To bi prije bila dobra vijest, ali sada pošto smo u periodu kada se izlovljava tuna, naši partneri iz Japana su najavili da bi dogodine upravo zbog ovog povećanja kvote cijena išla dolje, objasnio je Mirković.

To je posljedica pada vrijednosti japanskog jena. Tako troškovi malo po malo postaju viši od zarade.

– Uzgojite je za 10-11 eura, a prodajete po devet, dodao je Mirković.

Zbog toga uzgajivači uvoze tunu iz Sredozemlja jer im se ne isplati uzgajati.

Ribari zazivaju izlov tune

Na drugoj strani istog štapa su ribari, tzv. plivaričari koji su zazivali povećanje kvote.

– Tuna jede malu, plavu ribu, ali jede ona i demerzalnu ribu, ogromne količine lignje, sipe, svih vrsta glavonožaca, jede trlju, oslića, tuna je svežder. Tuna je predator. To je ozbiljan problem, naveo je Damir Birkić, predsjednik Udruženja ribarstva HGK.

Problem je toliko izražen da hrvatski plivaričari pokušavaju ishoditi da se kvota izlova podigne za još 500 tona.

– Moramo smanjiti broj predatora koji love u Jadranu, inače će ribolovna flota koja lovi malu plavu ribu nestati, istaknuo je Birkić.

U nadležnom ministarstvu najavljuju izradu sveobuhvatne studije kako bi se utvrdio utjecaj svih čimbenika na stanje male plave ribe.

– Stanje male plave ribe je puno složenije nego sama interakcija s tunama. Naravno da postoji interakcija predatora i tune i dupina, što znamo, ali isto tako utječu razni ekološki uvjeti i ribolov, zaključio je za HRT Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva.

Cijeli prilog pogledajte OVDJE.