U lovu podlanica treba znati da podlanica nikada odmah ne guta ponuđeni mamac. Najprije ga odvuče metar-dva, nakon čega se tek može kontrirati. A kontra mora biti snažna i energična…
povezane vijesti
Podlanicu nalazimo posvuda, no prava staništa su joj pjeskovito ljušturasta dna. Zadržava se u mirnim, od vjetra zaklonjenim lukama, a budući da joj smanjeni salinitet ne smeta, posjećuje i riječna ušća. Najčešće se zadržava na dubini od 5 do 10 metara i premda zalazi i preko 60 metara, izbjegava obale koje se strmo ruše u more. Isto tako je rijetko susrećemo oko brakova znatno udaljenih od obale.
Zbog prehrane pripada bentosu, tako da je najbrojnija na područjima bogatim školjkašima. To su u prvom redu zapadna Istra, Limski kanal, Tarska uvala, šire zadarsko područje, Novigradsko more, malostonska, splitska i šibenska okolica, te more oko Brača, Paga i Lošinja.
Podlanica se mrijesti u kasnu jesen i prvoj polovici zime. Iako najčešće živi samotarski ili u jatima od nekoliko primjeraka, u doba mrijesta se okuplja u veća jata. Ova riba je protandrični dvospolac. Prvi dio svog života, do otprilike pola kilograma težine je mužjak, a tek onda ženka.
Nitko nema ništa protiv ovakvog ulova
U hladnijem dijelu godine se povlači u dubinu, jer ne podnosi hladnoću.
Prehranu joj čine prvenstveno školjkaši i puževi, no isto tako i raci, glavonošci i ostali morski beskralješnjaci. Nanosi štete uzgajalištima školjki. Budući da dobro podnosi sužanjstvo uzgaja se u ribljim gojilištima, najčešće zajedno sa ciplima.
