Minulog tjedna previše sam se zadržavao u kući. Nisam time baš bio oduševljen, ali sam morao – padala je kiša, pa opet kiša… Kada je tako već moralo biti, upustio sam se u pretraživanje osobne arhive, ciljano u potragu za nekim starim tekstovima. Jasno, nisam ih našao, ali su mi u ruke došla dva lista papira istrgnuta tko zna kada iz neke tiskovine. Na vrhu naslov: Beaufortova tablica izgleda morske površine za određenu jačinu (brzinu) vjetra. Uobičavali smo je nazivati samo Beaufortova ljestvica.

Nostalgija se u trenu aktivira – dobri stari bofori! Tko ih još pamti? Veći dio današnje generacije za njih zacijelo ni ne zna. Možda tek oni koji su školovani za pomoračka zanimanja. A nekad, bofori su nam bili sastavni dio meteorološke svakodnevice, nadasve ljudima od mora. Kada smo u meteorološkom izvještaju čuli da »bura na Pagu puše jače od devet bofora«, sve smo razumijeli. Promet je u prekidu, vjerojatno nema ni struje, otok je praktički »odsiječen od svijeta«.

Prošla vremena što se neće vratiti. Uostalom, kome danas uopće trebaju bofori, kada rijetki za njih znaju. Medijske meteorološke informacije dostupne su nam u svakom trenu iz različitih izvora, i u raznim medijima, detaljne i, uglavnom, svakom razumljive. Brzina vjetra iskazuje se u kilometrima na sat, ili metrima u sekundi. Samo pomorcima nudi se u čvorovima. I oni ih razumiju.

Veliko nezadovoljstvo

Prošle su mnoge godine od kada su u nas bofori službeno povučeni iz upotrebe, moglo bi se tako reći. Koliko se sjećam, to je bilo početkom osamdesetih prošlog stoljeća. U meteorološkim informacijama za pomorce, umjesto u boforima, brzina vjetra počela se iskazivati u čvorovima. Izazvalo je to mnoštvo reakcija i nezadovoljstva. Pamtim veliki naslov iz jedne novine: Vratite nam bofore! Zašto se tako postupilo, više se ne sjećam. Dugo se ljudi nisu mirili s tom promjenom.

Opširan protestni tekst poslao mi je u to vrijeme jedan meteorolog, koji nije radio u struci. Tada je za njih bilo malo posla. Bio je naprosto ogorčen »brisanjem bofora iz meteorologije«. Razumljivo mi je bilo njegovo nezadovoljstvo. Rođen na otoku, a tada je i živio na otoku. Na moru je provodio svaki slobodan trenutak, više je bio na barki nego kod kuće. Našao sam i taj dopis, što nikada nije objavljen. S današnjeg aspekta, i nakon velikog vremenskog odmaka, možda nije toliko zanimljiv, ali ga vrijedi dijelom citirati, da spoznamo tadašnje razmišljanje. Mogu reći da je odražavao stavove većine ljudi s mora. Između ostaloga, tada je napisao:

Nitko ništa ne razumije

»Prije 2-3 godine neki ‘stručnjaci’ ustanoviše da ta ljestvica nije dobra i odlučiše da je ukinu. Očito je da su tu odluku donijeli teoretičari, koji nemaju puno veze s praksom. Donijeli su je ‘pomorci’, koji ne znaju da je more slano. ‘Pomorci’ koji možda nisu nikada bili u situaciji da, recimo, pri vjetru od 5 bofora skraćuju jedro, da ga pri vjetru od 6 bofora skraćuju po drugi put, da kod meteorološkog izvještaja o jačini vjetra od 7 bofora, ako su u malom brodu, ostaju u luci, a ako su na moru da hitaju u najbližu luku, a pri vjetru od 8 bofora da se sklone u najbližu luku ako plove i u većem brodu.

Kada danas u meteorološkim izvještajima za pomorce preko radija slušamo, na primjer, da će na nekom morskom području zapuhati vjetar brzine 45 – 50 čvorova, onda gotovo nitko iz one najšire mase korisnika meteoroloških izvještaja ne razumije, niti može predočiti, koliko će jak biti taj vjetar. Čak i profesionalni pomorci na prekooceanskim brodovima, koji su u pomorskim školama stekli solidnu meteorološku naobrazbu, kada dobiju meteorološki izvještaj o brzini vjetra u čvorovima, ili kada očitaju brzinu vjetra na svojim brodskim meteorološkim instrumentima, onda oni te vrijednosti brzine vjetra pretvaraju u jačinu vjetra prema Beaufortovoj ljestvici, jer se tako mogu lakše orijentirati i poduzeti odgovarajuće mjere prema postojećoj i nadolazećoj situaciji.«

Puno je toga još napisao, tada zanimljivoga i aktualnoga, a danas mnogima naivnoga, pa i smiješnoga. Ali, takvo je bilo vrijeme. Promjena nečega uhodanoga više od stotinu godina teško je prihvaćena. Svjedočio sam tome, s većinom ljudi koji su redovno pratili meteorološke informacije žalio za boforima i – dugo se privikavao na čvorove. Srećom, lako sam preračunavao, iako nije jednostavno, budući da bofori nisu iskazani egzaktnim brojkama. To, međutim, nikoga nije smetalo.

Jedinica za brzinu vjetra

Za većinu današnje generacije zacijelo bi trebalo napisati koju rečenicu o boforima, kada ih već nostalgično spominjem. U meteorološkim izvješćima bili su općeprihvaćeni i svima razumljivi.

Britanski admiral i hidrograf Francis Beaufort autor je ljestvice za procjenu jačine vjetra, odnosno za procjenu učinka vjetra na morsku površinu, pa je razumljivo odakle naziv bofori. Napravljena je 1806. godine, a sačinjena od 12 stupnjeva, preciznije 13, budući da ima i stupanj 0. Međunarodni meteorološki komitet 1874. godine službeno ju je prihvatio za međunarodnu upotrebu, pa je usvojena u vremenskim izvješćima širom svijeta. U pomorstvu se bofor upotrebljavao kao jedinica za brzinu vjetra. Kasnije je ljestvica dobivala stanovite preinake i poboljšanja, a 1946. godine proširena je na 17 stupnjeva, s time što je dodatnih pet stupnjeva korišteno samo u posebnim slučajevima. Općenito u meteorologiji Beaufortova ljestvica danas je malo u upotrebi, iako je Svjetska meteorološka organizacija i dalje službeno priznaje te definira s 12 stupnjeva. U današnjim prognozama u nas se ne koristi.

Teško je riječima prepričavati Beaufortovu ljestvicu, nije linearna, niti bazirana na nekim konstantama kao što je, na primjer, morska milja. Ali je pregledna, jasna i svakome razumljiva, ne samo pomorcima. Za ilustraciju prenosim sadržaj jednog stupnja, konkretno, za stupanj 3 u njoj stoji – Brzina vjetra: 3,4-5,4 m/sek; 12-19 km/sat; 7-10 čvorova; Naziv vjetra – engleski: gentle breeze; hrvatski: slab vjetar; Učinak vjetra na morskoj površini: mali valovi, kreste se počinju lomiti, pjena na krestama je staklastog izgleda, a tek tu i tamo bijela; Učinak vjetra na kopnu: lišće i male grančice u stalnom gibanju, razvija se mala zastava; Ponašanje ribarskih i obalnih brodova s jednim jedrom i prečkom: brodovi se počinju naginjati i plove brzinom od 3 do 4 čvora; Visina vala u metrima: 0,6-1; Stanje mora: valovito. Tijekom desetljeća korištenja ljestvica je dobila mnoštvo inačica, s raznim kraćenjima i dodavanjima. Citat je iz jedne od ljestvica s kojima raspolažem.