PLIMA DONOSI RIBU

Planirate li ribolov prema mjesečevim fazama?

Veliki broj ribljih vrsta prati morska strujanja koja donose obilje hrane, pa se tako često mogu vidjeti skuše i lokarde kako putuju s plimnim valom, što spretniji panulaši itekako koriste. I druge ribe jata, poput bugava ili ušata, koriste morska strujanja, pa se u pravilu najuspješnije love na samom rubu kurenta.



U našem moru struja plime teče 6 sati i 12 minuta od jugoistoka prema sjeverozapadu, nakon čega nastaje oseka čije strujanje teče isto toliko vremena samo u suprotnom pravcu. Pored tih strujanja postoji i stalna, glavna struja, koja se pribraja struji plime zbog čega se plimni val u pravilu kreće znatno brže od vala oseke, jer se oseka kosi sa snagom glavne struje. Razlike su u izračunu nekim mjestima jako velike jer su brzine ovisne o dubini i širini kanala kojima more struji. U principu, što je kanal plići i uži, strujanje je izraženije. Tako je u prolazu Maknare, koji je inače bogat lignjama, nemoguće skosati za uštapa jer je strujanje tako jako da i najteži peškafondo ne stigne potonuti. Jednako će tako i parangali u tom akvatoriju, bez obzira na težinu olovnog opterećenja u tom periodu rijetko ostati tamo gdje su bačeni.


Naravno da tako snažne privlačne sile imaju utjecaja na ribe i na njihovo ponašanje. Poznato je da riblji organizam, između ostaloga, sadrži i jako veliki postotak vode koji kod nekih vrsta prelazi i preko 80 posto. Tako visoki postotak vode u tkivima je jednako kao i more izložen privlačnim silama Mjeseca što dovodi do unutrašnjih plima i oseka koje u kombinaciji s onim vanjskima sigurno utječu na oscilacije u ponašanju i reakcijama.


Veliki broj ribljih vrsta prati morska strujanja koja donose obilje hrane, pa se tako često mogu vidjeti skuše i lokarde kako putuju s plimnim valom, što spretniji panulaši itekako koriste. I druge ribe jata, poput bugava ili ušata, koriste morska strujanja, pa se u pravilu najuspješnije love na samom rubu kurenta.




Salpe najradije pasu travu i alge što ih je za oseke sunce sparušilo, naravno, nakon što nastupi plima.


Arbuni su isto osjetljivi na izmjene plime i oseke tako da se najbolje love za plime i to prvih dana mladog mjeseca ujutro, dok ćemo ih oko zadnje četvrti loviti u sumrak.


A plima će natjerati šaruna na griz, čak i usred dana!


Istina je da morska strujanja djeluju uglavnom na ribe neovisne o dnu, no zato su neke bentoske vrste osjetljive na mjesečeve faze i mijene.


Ugor se tako najuspješnije lovi u tamnim noćima bez mjesečine, a ako je pritom i oblačno uspjeh gotovo nikada ne izostaje. A za razliku od ugora, u svijetlim, mjesečinom obasjanim noćima treba pokušati loviti škrpinu, fratra, oslića, ušatu, skušu i grdobinu dok se panulom pod svjetlom mjeseca i brancin uspješno može prevariti.


Ni pelagičke ribe nisu neosjetljive na Mjesečeve faze. Dapače, za ‘škuroga’ se plivaricama lovi srdele i ostala sitna plava riba, za kojom se kreće i krupnija, poput luceva, albakora i tuna.


A za vrijeme trajanja prve četvrti bijela se riba jako teško lovi dok je mjesec ‘brko’ na nebu.


Pa sad, kad odlučite poći u ribolov, ili kad vas možda puste otići u ribolov, pokušajte se prilagoditi ciklusima koji su na ovom našem planetu prisutni od pojave prvih mora. Možda prvih sat vremena i nema smisla spuštati udice već je praktičnije čekajući plimu čistiti dagnje ili filetirati lignje.