Budući da su da su svi riblji otrovi termolabilni, ubodeno mjesto se može i termički tretirati, no tu postoji mali problem koji se zove prag bola, a koji se kod većine ljudi kreće oko 45ºC. Budući da bi se ubodeni dio tijela trebao uroniti u vruću vodu temperature od 50º do 60ºC te ga tako uronjenog držati 30 – 90 minuta jasno je da takav postupak uz bol uzrokovan ubodom nije baš jednostavan.
povezane vijesti
- Dobra priprema je pola uspjeha. Složio poseban predvez pa ulovio kapitalnog kantara
- Jeste li sigurni u boju ješke i olovnice koju koristite u ribolovu? Možda bi trebali razmisliti o tome kako to ribe doživljavaju
- Lovite li isključivo jednom tehnikom i jednim priborom? Možda je vrijeme da proširite krug djelovanja
Obitelj bodeljki (Scorpaenidae) je u našem moru zastupljena sa sedam vrsta. To su škrpina (Scorpaena scrofa, Linnaeus, 1758), škrpun (Scorpaena porcus, Linnaeus, 1758), škrpinica (Scorpaena notata, Rafinesque, 1810), bodečnjak mali (Scorpaena maderensis, Valenciennes, 1833), bodečnjak veliki (Heliocolenus dactylopterus dactylopterus, Delaroche, 1809), bodečnjak krestavi (Scorpaena loppei, Cadenat, 1943) te škrpina crvena (Scorpaena elongata, Cadenat, 1943).
Sve ribe iz ove obitelji imaju otrovne bodlje koje se nalaze se na prvoj leđnoj i podrepnoj peraji kao i na škržnim zaklopcima. Prilikom uboda, u ranu dospijeva i sluzavi omotač bodlji, što svakako dodatno otežava stanje. Bol nakon uboda na bodlje ovih riba je intenzivan, oštar, pulsirajući i zrakasto se širi od mjesta uboda, no najčešće se smiri već nekoliko sati nakon uboda nakon čega ubodeno mjesto karakteristično svrbi no ostaje natečeno i bolno više dana.
U slučaju uboda je potrebno neutralizirati otrov uranjanjem ili premazivanjem mjesta uboda s 10 postotnom otopinom amonijaka nakon čega bol, pa i sve druge posljedice uboda najčešće potpuno nestaju. Naravno, uvijek postoje nezgodna mjesta za tretiranje poput primjerice uboda ispod nokta koji je posebno problematičan jer amonijak teško može prodrijeti do samog mjesta uboda.
Ubodeno se mjesto može i zasjeći, te baš kao i kod zmijskog ugriza, te istiskivanjem iz rane iscijediti što je moguće veću količinu krvi.
Važno je znati da su svi riblji otrovi termolabilni, što znači da gube toksičnost na višim temperaturama. Zbog toga se ubodeno mjesto može i termički tretirati, no tu postoji mali problem koji se zove prag bola, a koji se kod većine ljudi kreće oko 45ºC. Budući da bi se ubodeni dio tijela trebao uroniti u vruću vodu temperature od 50º do 60ºC te ga tako uronjenog držati 30 – 90 minuta jasno je da takav postupak uz bol uzrokovan ubodom nije baš jednostavan. Upravo zato mnogi ribolovci mjesto uboda spaljuju upaljačem, žarom cigarete ili prislanjanjem na vrelu ispušnu cijev motora.
No bez obzira za kakav se tretman odlučili, potrebno je što prije potražiti liječničku pomoć, a pogotovo ako se radi o više uboda.
Također je važno napomenuti da su, iako vrlo rijetki, zabilježeni i slučajevi smrtnog ishoda nakon uboda škrpuna.
