Na jednom inozemnom nautičkom portalu nedavno sam pročitao zanimljiv tekst. U slobodnom prijevodu naslov mu je »Predviđanje nevremena na moru«. Dok sam čitao, sjetio sam se djetinjstva na otoku i načina kako su tada ljudi predviđali vrijeme za sutrašnji dan. Suvremenom čitatelju najprije bi trebalo predočiti Novalju iz tog vremena, druge polovice pedesetih prošlog stoljeća.

Radioprijemnike tek se počelo kupovati, televizor je bio nešto daleko i maglovito, novine su dolazile sa zakašnjenjem. Medijsko čitanje i slušanje vremenske prognoze naprosto nije bila navika. Ali su ljudi uglavnom znali »kakovo će vrime biti sutra!«

Slušao sam često starije, govorili su u predvečerje: »Gren na rivu vidit k’o vrime će sutra«. Najvažnije je bilo vidjeti »kako Sunce počiva za Usorku (Osoršćica na Lošinju)«, pa se okrenuti »prema Planini (Velebit)«, ako ima »kapu od bure«. Koristilo se i neke manje važne pokazatelje.

Nakon takva promatranja za sutra je »sve bilo jasno«! Vrijedi spomenuti još jedan zanimljiv detalj. To prognoziranje, odnosno predviđanje vremena, ljudi su nazivali – »napovidanje vrimena«.

Jasno, takvi pokazatelji bili su lokalni, ono što je vrijedilo u Novalji, nije se moglo drugdje primijeniti. Puno godina kasnije prijatelji i poznanici na raznim dijelovima obale i otocima upućivali su me u lokalne meteorološke prilike i prognoze.

Bilo i – zauvijek prošlo! Meteorološke informacije prate se danas znatno više nego nekad, ali na drukčiji način. Suvremena tehnika i tehnologija čine čudesa, meteorološka slika dostupna nam je u realnom vremenu praktički u svakom trenutku. Vrijeme nam je postalo svima zanimljivo, čak i onima kojima nije važno »kakvo će sutra biti«. Za ljude na moru od životne je važnosti.

Bez iznenađenja

Moreplovci i nautičari, više od svih moraju pratiti meteorološke informacije. Ima još djelatnosti kojima je vremenska prognoza dragocjena, ali se ovdje zadržavam na moru i ljudima koji plove, stalno ili povremeno.

Nema odgovornog pomorca koji će isploviti, a da prethodno nije temeljito proučio meteorološki bilten. Trebali bi tako postupati i svi nautičari, ali… Svakog smo ljeta svjedoci mnogih akcija traganja i spašavanja za svakog nevremena.

Jedan od najčešćih uzroka pomorskih nesreća upravo je nevrijeme, odnosno oluja na moru. Na našem Jadranu, prema dugogodišnjoj statistici, oluje su najčešće u ljetnim mjesecima, a prate ih jaki vjetrovi, pljuskovi, tuča i munje.

Ljetna oluja u pravilu dolazi iznenada. Međutim, oni koji plove moraju se pripremiti za eventualne situacije nadolazeće oluje, ne smiju sebi dozvoliti iznenađenje.

Podrazumijeva se, vremenske prilike i njihove promjene danas pratimo drukčije nego nekad davno, kada suvremene tekovine nismo mogli ni naslutiti. Iako, osmatranje horizonta i pojava u zraku i na moru, iskusnom moreplovcu može dosta pomoći.

Kontinuirano praćenje vremenske prognoze prvi je i temeljni uvjet sigurne plovidbe. Prognozu nam »servira« meteorološka služba, nećemo je sami izračunavati.

Ona je suvremeno opremljena, između ostaloga, na raspolaganju ima podatke meteoroloških radara koji detektiraju brzinu kretanja i refleksije od čestica oborina u atmosferi, meteoroloških satelita koji su važni za praćenje olujnih sustava na većem području, te sustava za detekciju pražnjenja, koji mogu detektirati i vrlo precizno locirati pražnjenja (munje) unutar nekoliko sekundi.

Također, za kompletiranje meteorološke slike važna su zemaljska promatranja i radiosondažna mjerenja vertikalnog profila atmosfere. Ona se koriste za određivanje stabilnosti atmosfere i, posljedično, vjerojatnosti nastanka oluja.

Točne prognoze

Korisnicima meteoroloških informacija danas su dostupni različiti modeli za simuliranje događaja u atmosferi. Sami prognostičari najčešće koriste automatizirane i računalno potpomognute metode, što povećava vjerojatnost točne prognoze u vrlo kratkom vremenu.

Nautičari obično koriste ALADIN sustav koji nudi prognozu ukupne naoblake, ukupnih oborina, prizemnog tlaka te smjera, brzine i udara vjetra. Svima koji plove, a koji baš nisu verzirani u meteorološke informacije, važno je spomenuti da za naš Jadran imaju na raspolaganju meteorološke prognoze za male lokalitete, s meteogramima, trodnevnom prognozom valova, te brzinom vjetra na visini od 10 metara. Odvojeno od nautičke, nudi se standardna »prognoza za pomorce«, što je desetljećima slušamo i čitamo.

Na brodskom zapovjednom mostu, bez obzira na to o kakvom se brodu radi – nekom teretnjaku ili luksuznoj jahti, sve je to danas dostupno na jednom mjestu. Ipak, i danas plove mnogi brodovi na kojima nema kompjutora, pa ni pristupa internetu.

Njihovim zapovjednicima, ili skiperima, nema druge, nego koristiti stare metode – vizualno promatranje. Na temelju opažanja karakterističnih struktura u atmosferi, njihovih ciklusa i pratećih vremenskih pojava, analogijom se može predvidjeti daljnji razvoj, smjer kretanja, prateće vremenske pojave i njihovo trajanje.

Također, promatranjem se može odrediti kada će se približiti grmljavinska oluja. Može se pratiti naoblaku, tlak zraka i vlažnost u atmosferi. Od oblaka posebno je važno pratiti tzv. kumulonimbuse – oblake što donose jake vjetrove i kišu, ali i tuču.

Na barometru se prati tlak zraka, a njegov brzi pad znak je promjena, uključujući dolazak jakog nevremena. Pratiti treba i higrometar (mjerača relativne vlažnosti), ako je instaliran na plovilu, budući da porast relativne vlažnosti može biti znak promjene vremena.

Uostalom, ako i nema kompjutora, teško je povjerovati da je brod bez klasične radiostanice. Putem VHF kanala obalne radiopostaje emitiraju obavijesti što redovito počinju s vremenskom prognozom za sljedeća 24 sata.

Rijetka su plovila što nemaju baš nikakve mogućnosti kontakta s kopnom. Tko je danas bez mobitela, pa ako i nije najsuvremeniji model, za ono osnovno i najvažnije uvijek može poslužiti.

Izbjegavanje nevremena

Prije sedam dana, u večernjim satima, na dijelu srednjeg Jadrana vladalo je veliko nevrijeme. Obilna kiša, jak, čak i olujni vjetar, veliki valovi na moru… U širem akvatoriju Visa tri su plovila imala havariju, dobrovoljni vatrogasci iz Komiže spasili su 16 brodolomaca,

Nevrijeme je najavljivano, teško je povjerovati da na tim plovilima nisu bili informirani o opasnosti što dolazi. Svaki zapovjednik mora na vrijeme nastojati izbjeći nevrijeme i njegove posljedice.

Ako se ne može izbjeći, što je u tom akvatoriju ponekad teško, posada i plovilo mora se na odgovarajući način pripremiti, što značajno doprinosi sigurnosti na brodu.