Nautička sezona se intenzivirala, samo što nije dostigla vrhunac.

Unatrag desetak dana pratio sam stanje na moru, dinamiku nautičkog prometa u istočnom dijelu Jadrana. Najkraće rečeno – u drugoj polovini lipnja plovilo se puno. Ali, ne čitavim našim morem. Zanimljivo je pratiti kretanje nautičara, tko želi, lako mu je dostupno. Dovoljno je imati kompjutor i pristup internetu. A tko danas to nema…

Nautičari najviše plove akvatorijem srednjeg Jadrana, otprilike od zadarskog područja do Brača, Hvara i Visa.

Također, značajna je koncentracija plovila uz zapadnu obalu Istre. Nasuprot tim područjima, nautičari zasad skromno uplovljavaju na naše područje, u Kvarner, Riječki zaljev i Kvarnerić.

Tek nešto malo brodova »vrti« se u blizini marina u Puntu, odnosno Rabu. Interesantne su rute kretanja nautičkih plovila. Od krajnjeg istarskog rta Kamenjak plove prema Unijama i Lošinju, pa s njihove vanjske strane dalje prema jugu. Kornati su im najčešće odredište. Jasno, plovi se i u obrnutom smjeru, ne kreću se nautičari jednosmjerno.

Takve plovidbene rute nisu novost, tako biva od početaka nautičke valorizacije naše obale i otoka. Davno su nautičari otkrili hrvatski Jadran i proglasili ga jednom od najatraktivnijih svjetskih destinacija za plovidbu i užitke u moru.

Od skromnih početaka naš se nautički turizam u kratkom vremenu vinuo do neslućenih visina. I taj se trend rasta ne zaustavlja. Pitanje je koliko i do kada? Jer, ne treba nikome objašnjavati, naše je more malo, limitirani su njegovi kapaciteti, ne samo za ribarstvo, nego i ostale gospodarske djelatnosti. Ne smije se dozvoliti da postane tijesno.

Tko čita propise

U mnoštvu ljudi i brodova što će sljedeća dva mjeseca ploviti uz istočnu obalu Jadranskog mora, bit će »svega i svašta«!

Teško je, praktički nemoguće na moru sve to kontrolirati. Uvijek ponavljam, nemoguće je sveobuhvatnu i kvalitetnu kontrolu provoditi na kopnu, gdje se promet kreće definiranim koridorima.

Na moru svatko plovi gdje mu se prohtije, vezuje i sidri gdje smije, i ne smije. Kakvih sve plovila imamo u tom turističkom mnoštvu, registriranih i neregistriranih, ispravnih i neispravnih, novih i prastarih.

Nadalje, koji i kakvi ljudi s njima upravljaju, pravi kapetani i »kapetani«. Dobro je, i poželjno, da ljetni moreplovci angažiraju profesionalnog skipera. Oni su ipak garancija sigurnosti. Samo, s određenim oprezom, jer i među njih su se uvukli neki koji ne bi smjeli upravljati brodom.

Bez obzira na to odakle nautičari dolaze, da li su domaći ili inozemni, oni moraju poznavati propise zemlje domaćina, čijim teritorijalnim morem plove.

Pa tako i za njih najvažnije odredbe novog, izuzetno opsežnog Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

Dokument što se primjenjuje od ožujka, donosi važne odredbe za nautičare i one koji se bave nautičkim turizmom.

Novim Pravilnikom propisuju se pravila o izbjegavanju sudara na moru, signali i oznake, sustav javljanja pomorskih objekata i uvjeti sigurnosti pomorske plovidbe koje su dužni primjenjivati zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, te način i uvjeti obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom. Pravilnik je sveobuhvatan i donosi dosta novosti.

Ne vjerujem da će nautičari, ali i svi naše vlasnici plovila, sada pohrliti čitati novi pravilnik, da će se masovno tražiti Narodne novine u kojima je on objavljen. Možda će pročitati ako kakva obavijest osvane u marinama, lučicama ili privezištima, odnosno na oglasnoj ploči nekog pomorsko- sportsko-ribolovnog kluba. Za sve vlasnike plovila, ili one koji njima upravljaju, bez obzira na veličinu i pogon, važne su odredbe o plovidbi uz obalu i kupališta, te mjestima i načinu vezivanja i sidrenja. Umjesto prepričavanja, najbolje je citirati neke važnije odredbe.

Plovidba uz obalu

U glavi pravilnika što definira sigurnost pomorske plovidbe, jedan članak bavi se plovidbom uz obalu i uređena kupališta.

U njemu stoji: »Plovni objekti i hidroavioni prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smiju se približavati obali, i to: plovni objekti duljine 30 metara i veće i hidroavioni na udaljenost manju od 300 metara; plovni objekti duljine 15 metara i veće, a manje od 30 metara na udaljenost manju od 150 metara; plovni objekti duljine manje od 15 metara na udaljenost manju od 50 metara.«

Iznimka je kada uplovljavaju u luku ili isplovljavaju, prilikom sidrenja ili pristajanja uz obalu ili »ako to zahtijeva konfiguracija plovnog puta, ali su pri tome dužni smanjiti brzinu u tolikoj mjeri da mogu lako i brzo obaviti manevar skretanja i zaustavljanja.«

»Osobna plovila smiju neograničeno ploviti od izlaska do zalaska sunca, u području do 300 metara od obale, osim u području uređenog kupališta… u području uređenog kupališta mogu se koristiti pedalina i daska za veslanje… osobna plovila na mehanički pogon ne smiju ploviti na udaljenosti manjoj od 50 metara od obale.«

Pravilnik donosi i definiciju »osobnog plovila«, to su: »sredstvo, uređaj ili naprava namijenjena za kretanje nad morem, pod morem i na moru, bez obzira na vrstu pogona, za koje ne postoji obveza upisa u upisnik brodova (kanu, kajak, gondola, pedalina, daska za veslanje, daska za jedrenje, daska za jahanje na valovima, daska za kite surfing, električna daska za jedrenje, madrac na električni pogon, podvodni skuter i slično).«

Sidrenje i vezivanje

Na sidrenje i vezivanje nautičara i brodova što prevoze turiste godinama se iskazuje nezadovoljstvo, iznose se primjeri ugrožavanja sigurnosti, uzurpacija mora i obale, devastiranja prirodnog okoliša. Novim pravilnikom reguliran je i taj segment, trebalo bi biti puno više reda, pod uvjetom da se poštuju njegove odredbe.

U pravilniku, između ostaloga, stoji: »Prilikom odabiranja mjesta za sidrenje ili privez uz obalu osoba koja upravlja plovnim objektom mora voditi računa o mjestima gdje je sidrenje ili privez zabranjeno, te o drugim usidrenim ili privezanim plovnim objektima.

Plovni objekti moraju sidriti, odnosno privezati se uz obalu na način da tom radnjom ne predstavljaju opasnost za ljudske živote, imovinu, obalu, morski okoliš te sigurnost plovidbe drugih plovnih objekata i osobnih plovila… Konopi za vez i sidreni lanci moraju biti na odgovarajući način označeni te ne smiju ometati plovidbu drugih plovnih objekata i osobnih plovila.«