U prvoj polovici ovog mjeseca Uprava ribarstva što djeluje u sklopu Ministarstva poljoprivrede uputila je u e-Savjetovanje najave donošenja, odnosno izmjena zakonskih i podzakonskih dokumenata vezanih uz ribarsku djelatnost.

U nekom davnijem vremenu, nama starijima razumljivijem, to smo nazivali »javnom raspravom«.

Zainteresirane ljude, ili predstavnike njihove struke, pozvalo se na sastanak. Došao je predstavnik predlagača, objasnio novosti i promjene, pa su sudionici iznosili svoje mišljenje, prijedloge i ideje. Često se to iznosilo i pisanim putem. Nastupila su, međutim, druga vremena, na djelu je internet generacija, kako mnogi karakteriziraju takvu komunikaciju. Ne moramo se vidjeti, a sve rješavamo!

Za dva zakona, o morskom ribarstvu i akvakulturi, donijet će se izmjene i dopune, a na savjetovanje s javnošću upućen je obrazac »procjene učinka propisa«.

Na raspravi su, također, prijedlozi pravilnika o ribolovu jegulje, o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajačicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima, te o ribolovu tramatom.

Provodi se i savjetovanje za pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja i dostave podataka o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru.

Procjena učinka

Zakoni su temeljni dokumenti i ribarsku javnost prvenstveno zanima kakve će biti promjene u Zakonu o morskom ribarstvu. Konkretan prijedlog izmjena i dopuna nije javno predočen.

Na savjetovanju je tek »prethodna procjena učinka«. Koliko administriranja i proceduralnih koraka…

U »Obrascu prethodne procjene« navodi se da je u postojećem zakonu »potrebno dodatno razraditi okvir za provedbu svih obaveza koje proizlaze iz pravne stečevine EU.

Nadalje, kroz izmjene i dopune Zakona potrebno je osnažiti sustav dodjele ribolovnih mogućnosti putem ustupanja ograničenih dopuštenih količina ulova plavoperajne tune. Uz navedeno, donesen je novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, kojim su djelomično preuzete odredbe postojećeg Zakona o morskom ribarstvu u dijelu koji se odnosi na proceduru određivanja popisa iskrcajnih mjesta za određene vrste ribolovnih alata i segmente flote, te je navedene odredbe potrebno uskladiti s novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama.«

Ima i nešto konkretno što bi se odmah moglo uobličiti u članak zakona, a odnosi se na marikulturu. Proizlazi iz prakse i samo je potreban institucionalni okvir.

»Praksa je pokazala«, stoji u analizi postojećeg stanja, »da je potrebno omogućiti sakupljanje živih školjkaša s uzgojnih instalacija uzgajališta riba od strane nositelja dozvole za akvakulturu, nositeljima dozvole koji se bave uzgojem školjkaša te njihovo korištenje za daljnji uzgoj.

Obraštaj živih školjkaša koji nastaje na uzgajalištima riba je potrebno periodički uklanjati, kako bi se osigurala funkcionalnost uzgojnih instalacija, a s obzirom da je isti moguće iskoristiti kao nasad na uzgajalištima školjkaša, predloženim dopunama stvaraju se za to potrebne zakonske pretpostavke.«

Komentar je nepotreban. Jednom zgodom svjedočio sam bacanju velike količine dagnji koje su obrasle na uzgojnim kavezima. Istina, nisu bile velike, ali je šteta bila odbaciti ih u plićak, gdje su uginule. Ne vjerujem da su se na toj lokaciji pojavile podlanice, kojima su školjke posebna poslastica.

Da, to je dodatni proizvod s ribljih farmi! Dobiven bez dodatnih ulaganja. Jasno, u zakonu će se mijenjati i neke kaznene odredbe, u cilju usklađivanja s regulativom iz uredbi EU-a.

Dostava podataka

Značajnu novost za ribare, posebno male i manje donosi pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja i dostave podataka o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru.

Njegov je cilj »postepeni prelazak na elektronsku dostavu podataka za sve ribare, izuzev malih obalnih ribara«, te objedinjavanje svih načina dostave podataka u jednom propisu. Za plovila duža od 12 metara ništa se ne mijenja, oni će podatke dostavljati na isti način, putem elektronskog očevidnika.

Vlasnici plovila dužine od 10 do 12 metara imat će tu obvezu od 1. siječnja sljedeće godine. Za sva plovila manja od 10 metara to je obvezno od 1. siječnja 2025. godine. Zaključno s tim datumom, oko 3.000 ribarskih plovila bit će obuhvaćeno elektronskom dostavom podataka, što će znatno ubrzati postupak njihove obrade.

Najvećem dijelu profesionalnih ribara najzanimljiviji je Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru mrežama stajačicama, klopkastim, udičarskim i probodnim ribolovnim alatima, te o ribolovu tramatom.

Glavninu ribara čine oni koji rade s malim alatima, i imaju najviše plovila. Druga je tema što se količinom ulova ne mogu uspoređivati s plivaričarima, pa ni s koćarima. Podrazumijeva se, ni dohodovno!

Mali alati

Novi pravilnik je opsežan, obuhvaća mnoge alate i načine ribolova. Nemoguće ga je ukratko prepričati, a nema ni potrebe. Tko je zainteresiran, a ima ih uistinu mnogo, lako će naći dijelove pravilnika što se odnose na njegovo poslovanje, odnosno alat kojim radi.

Novost je zabrana rampinavanja, a to je »način ribolova korištenjem odmeta s višekrakom udicom, a kojim se riba ciljano lovi kačenjem s vanjske strane tijela.«

Zanimljivo je i reguliranje ribolova probodnim alatima u koje spadaju osti i račnjak. Osti se mogu upotrebljavati iz plovila i s obale.

Važna je odredba što glasi: »U gospodarskom ribolovu na moru ostima dozvoljena je upotreba plovila sa staklenim dnom.«

Ali se zato u ribolov ostima s obale ne može krenuti pješice.

Ribar ne smije biti udaljen od plovila više od 200 metara. Onima koji ne znaju recimo što je račnjak. U pravilniku stoji: »Račnjak je ribolovni alat koji se sastoji od pomičnih kliješta ili savijene čelične žice koja se natiče na kopljište od drvenog ili drugog materijala, a namijenjen je za lov rakova.«