SVJETLOM PO LIGNJE

Koristite li svjetlo u lovu liganja? A da li je to svjetlo iznad ili ispod morske površine?

Boris Bulić

Za punog mjeseca lignje znatno lošije primaju, a ferali samo smetaju. Trebalo bi da lignje uz tako jako svjetlo bolje vide ponuđene skosavice i peškafonda. No iz nekog razloga to nije tako. Za punog mjeseca se ne daju. Među ribarima postoji mnoštvo objašnjenja za taj paradoks, a većina ih se bazira na tome da su prije polaska trebali odraditi neki praznovjerni ritual poput beštime upućene nekom bliskom.



Sezona liganja je u punom jeku. Svi ljubitelji skosanja su na moru i bez obzira na utrnute i hladne prste ritmičnim pokretima pokušavaju prevariti tražene glavonošce. U igri je mnoštvo modela sa još više dezena. Neki se kunu u djelotvornost plavih, dok drugi love crvenima, a treći, opet, rabe samo bijele. Yamashita, DTD, Yo-Zuri… ne zna im se kraja.


Sve skosavice love manje-više podjednako dobro ili loše. No postoje situacije kada nebrojeno puta dokazane boje i modeli naprosto zakazuju. Naime, za punog mjeseca lignje znatno lošije primaju, a ferali samo smetaju. Trebalo bi da lignje uz tako jako svjetlo bolje vide ponuđene skosavice i peškafonda. No iz nekog razloga to nije tako. Za punog mjeseca se ne daju. Među ribarima postoji mnoštvo objašnjenja za taj paradoks, a većina ih se bazira na tome da su prije polaska trebali odraditi neki praznovjerni ritual poput beštime upućene nekom bliskom.


A naši zapadni susjedi, tvorci pice i paštašute, riješili su taj problem. Stroboskopskim svjetlom uspješno love, ne samo dubinske kirnje, već i lignje. Odnedavno se takav način “vabljenja” počeo koristiti i u našem moru i to uz domaće proizvode poput DTD-ovih potopivih svjetiljki, bilo halogenih bilo LED.




Provjereno je da će i za vedrog punog mjeseca lignja znatno bolje raditi uz upotrebu ‘potopivog ferala’ nego uz klasični, ‘suhi’. Uz takav feral boje skosavica i peškafonda imaju znatno veću ulogu i tada do izražaja dolaze detalji i finese.


Osim toga praksa je dokazala da je plavičasto ‘hladno’ svjetlo lignjama privlačnije od žutog ‘toplog’.


Važna je stavka i potenciometar kojeg se sve češće viđa na feralima na električni pogon. Naime, nakon što se lignje podignu svjetlo valja prigušiti što je s prvim modelima potopivih ferala bilo neizvodivo. Suvremena je ponuda preko ugradnje potenciometra u sistem riješila i taj problem tako da se sada lignje mogu nastaviti loviti i nakon što se privučene svjetlom približe površini.


A oni koji ne mogu odvojiti novac za takvu “igračku” mogu pribjeći jednostavnijem i puno jeftinijem triku. Neki modeli skosavica imaju sa trbušne strane utor sa umetanje starlete. Starletu je dovoljno “slomiti”, protresti i umetnuti u utor. Zelenkasto svjetlo će privući lignje, slabije od stroboskopskog svjetla, no ipak jače od klasičnih skosavica. A ako pritom upotrijebite neki atraktor na bazi feromona i aminokiselina rezultat će teško izostati.



Mnogi lignjolovci tijekom lova povremeno premazuju svoje skosavice srdelom što se pokazalo vrlo praktičnim i jeftinim trikom.


Osim toga većina skosavica ima transparentno fosforescirajuće tijelo koje dugo nakon što se izloži svjetlu i samo svijetli puno jače od mjeseca ili bilo kakve ardure.


Jedna od najjeftinijih verzija je verzija sa starletom na predvezu. Na osnovu se predveza navuku dva mala bužira u koja se umetne aktivirana starleta. Njena je uloga privući znatiželje lignje nakon čega sav posao odrađuju dobro ili loše odabrane skosavice i ruka koja mora ocijeniti treba li snažno i energično skosati ili tunju tek neznatno povući i tako prevariti lignju koja samo pipa.