SKUP NA CRESU

Konferencija Novog lista: Što će Rijeci donijeti ACI-jeva marina? “Gost sa superjahte troši 14.000 eura dnevno”

Alenka Juričić Bukarica

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Nautički turizam trenutno je po ostvarenim rezultatima na razini prijekrizne 2019., istaknuto je u panel raspravi u kojoj je bilo govora o budućnosti nautičkog turizma, ali i problemima



Konferencija Investicije u marine kao ključni faktor razvoja i jačanja nautičkog turizma, u organizaciji Novog lista i Adriatic Croatia International Cluba – ACI, okupila je u ACI marini Cres čelne ljude hrvatskog nautičkog sektora.


U panel raspravi sudjelovali su Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove pri Ministarstvu mora, prometa i razvitka, Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Renata Marević, direktorica Marine Punat te Andrija Šimić, vlasnik pomorske agencije Simmor Marine LTD.


Nautički turizam trenutno je po ostvarenim rezultatima na razini prijekrizne 2019., istaknuto je u panel raspravi u kojoj je bilo govora o budućnosti nautičkog turizma, ali i problemima poput produljenja koncesijskih razdoblja koji ograničavaju veći ulagački ciklus.


Brojke ACI-ja jako dobre




Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja, je kazao kako brojke dolazaka u najvećem lancu marina u Hrvatskoj nisu na razini rekordne 2019., međutim su na razini također jako dobre nautičke 2018.



– Očekivanje su da će dobre brojke i situacija potrajati, rekao je Pavić, međutim ukazao je kako za ozbiljnije investicije treba riješiti još neke probleme s obzirom na to da investicije ovise o dužini trajanja koncesije, a ACI je pred istekom koncesijskog razdoblja.


Jedan od osnovnih problema, koji bi trebala riješiti i nova zakonska regulativa, jest činjenica da sadašnji Zakon o pomorskom dobru i lukama ustvari ne štiti postojeće koncesionare.


Čelni čovjek ACI-ja na primjeru ovog lanca marina pojasnio je da je ACI prilikom potpisa ugovora o koncesiji preuzeo obvezu ulaganja u infrastrukturu i marine od 200 milijuna kuna. Od 2008. godine kada podnijeli su zahtjev, uložili su, međutim, oko 600 milijuna kuna, dakle tri puta više od obveze preuzete ugovorom.


Međutim, sve investicije treba amortizirati prije isteka roka koncesije, jer prema sadašnjem zakonu, nakon isteka roka, “ključeve se predaje državi”.


Marina Punat investira 160 milijuna kuna


Na ovaj je problem ukazala i direktorica Marine Punat Renata Marević navodeći kako je ovo ustvari prva marina na Jadranu za koju je još 1999. potpisan ugovor o koncesiji, a 2017. predan i zahtjev za njenim produljenjem.


Inače, ova je marina pred investicijskim ciklusom od čak 160 milijuna kuna.


Foto galerija: Konferencija Novog lista - Cres Foto: Vedran Karuza


– Investitor treba sigurnost sada, ne može ulaziti u investiciju, a onda razmišljati da li će imati koncesiju. Isto tako ne slažemo se da nam se već sada mijenjaju ugovori, i uvjetuje produljenje koncesijskog razdoblja promjenama i plaćanjem daleko veće naknade nego dosada, ukazala je Marević.


Kvalitetniji zakonski okvir za rješavanje ovih pitanja trebao bi donijeti novi Zakon o pomorskom dobru i lukama, za čije je donošenje, prema riječima državnog tajnika Josipa Bilavera, “sazrelo vrijeme”.


– Novim zakonskim rješenjem bi se definiralo da država najprije dosadašnje imatelje koncesije pita da li žele produžiti koncesiju, a tek onda na tržištu traži novog koncesionara, najavio je Bilaver.


Što nautičarima donosi eNautika


Na konferenciji je bilo govora i o trenutno jednoj od najvećih investicija u marine na Jadranu, a riječ je o budućoj ACI marini Rijeka, koja samo u prvoj fazi pretpostavlja ulaganje od preko 360 milijuna kuna i bit će uređena kao marina za mega jahte.


Govoreći, pak o tome što znači dolazaka ovih brodova u Hrvatsku, Andrija Šimić, vlasnik Simmor Marinea, kazao je kako je potrošnja jednog gosta sa superjahte oko 14.000 eura na dan.


No isto je tako Šimić ukazao na nemogućnost da se strane posade cijepe jahti u Hrvatskoj. Na veliko odobravanje svih prisutnih stoga je naišla najnovija vijest kako će to posadama i turistima ipak biti omogućeno.


A da je nautika jedan od najprepoznatljivijih turističkih proizvoda naše zemlje, istaknuo je Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, podsjetivši kako je od lani nautičarima olakšana prijava i plaćanje turističke pristojbe, i to pokretanjem aplikacije eNautika.


– Lani smo krenuli u primjenu takvog načina naplate turističke pristojbe što je, osim olakšavanja nautičarima, ujedno i povećalo naplatu.


Prošla je godina bila prijelazna godina, dok smo ove godine potpuno digitalizirali ovu uslugu tako da gosti pristojbu praktički mogu platiti već u svojoj zemlji, prije polaska na put.


Inače, po pitanju promocije nautike, nautički turizam uvijek uključujemo u sve naše promo aktivnosti, sajamske nastupe, kao i posebne kampanje s najvećim portalima, među kojima i Googleom i Lonely planetom, kazao je Staničić te dodao kako ove godine u prvi plan dvije najveće pozivne kampanje stavljaju upravu nautiku.