Međunarodni znanstveni i stručni skup »Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora« otvoren je danas u crikveničkoj dvorani Zora, a trajat će sve do nedjelje.

Skup okuplja više od 150 znanstvenika i stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, s ciljem razmjene znanja, iskustava i jačanja interdisciplinarne suradnje u suočavanju s izazovima koje donosi klimatska kriza. Organizatori skupa su Sveučilište u Zadru – Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Udruga Morski obrazovni centar Pula, Aquarium Pula te Institut »Ruđer Bošković«. Međunarodni skup se održava uz partnerstvo Grada Crikvenice, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Pokrovitelji su i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Primorsko-goranska županija.

Očuvanje mora

Svečanom otvorenju prisustvovala je i gradonačelnica Crikvenice Ivona Matošić Gašparović, istaknuvši da Crikvenica s ponosom stoji uz ovu važnu inicijativu.

– Kao grad s dugom tradicijom turizma, zdravstva i brige za okoliš ponosni smo biti domaćin događanja koje okuplja vrhunske znanstvenike, stručnjake i entuzijaste iz različitih područja.

Danas smo svjedoci sve izraženijih promjena klime koje ne poznaju granice, od porasta temperature mora, promjena u morskim strujama, do pojave invazivnih vrsta i ugrožavanja bioraznolikosti.

Te promjene ne utječu samo na prirodu, već i na naš način života, gospodarstvo, zdravlje i sigurnost. Jadransko more, koje je srce našeg identiteta i temelj lokalnog razvoja, suočeno je s brojnim izazovima.

Turizam, ribarstvo, pomorski promet i druge ljudske aktivnosti dodatno opterećuju već ranjive morske ekosustave. Zato je ovaj skup od iznimne važnosti, jer okuplja znanstvenike, stručnjake, edukatore i donositelje odluka u zajedničkom cilju, a to je očuvanje mora za buduće generacije – kazala je Ivona Matošić Gašparović.

Gradonačelnica je dodala da Grad Crikvenica aktivno podržava projekte koji pridonose održivom razvoju, očuvanju mora i podizanju svijesti o važnosti ekološke odgovornosti.

– Trenutačno su na našem području u realizaciji višemilijunski projekti, poput izgradnje sortirnice za odvojeno prikupljanje otpada i izgradnje biološkog pročistača za otpadne vode u sklopu druge faze projekta aglomeracije.

Nastojimo sugrađane potaknuti na uvođenje obnovljivih izvora energije, sve naše obrazovne ustanove smo energetski obnovili, na svim krovovima naših javnih objekata imamo fotonaponske elektrane…

Vjerujem da će zaključci i preporuke ovog skupa biti dragocjeni ne samo za znanstvenu zajednicu, već i za lokalne i nacionalne donositelje odluka. Neka ovaj skup bude mjesto razmjene znanja, inspiracije i konkretnih prijedloga. Neka bude poticaj za nove projekte, suradnje i akcije koje će pridonijeti plavom i održivom razvoju našeg mora – istaknula je crikvenička gradonačelnica.

U ime organizatora i suorganizatora pozdravne govore održali su Tomislav Šarić, pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Milena Mičić, direktorica Aquariuma Pula, Mladen Bulić, dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Lado Kranjčević, dekan Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te Dragan Mišetić, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman«.

Uspostavljanje ravnoteže

Milena Mičić je napomenula da su klimatske promjena naša stvarnost.

– Porast temperature mora, zakiseljavanje, gubitak biološke bioraznolikosti, pritisci turizma i ribarstva mijenjaju lice Jadrana brže nego ikada prije. Ovaj skup je važan jer okuplja stručnjake, znanstvenike, donositelje odluka, predstavnike civilnog društva, učitelje, s ciljem da razmijenimo znanja, iskustva i konkretne prijedloge za očuvanje Jadrana.

Održiva budućnost Jadranskog mora ne poznaje granice, ona zahtijeva međunarodnu suradnju, multidisciplinaran pristup i zajedničku odgovornost – kazala je Milena Mičić.

Dragan Mišetić je kazao da se sigurnost ranije tradicionalno vezala uz vojnu i fizičku zaštitu, a danas obuhvaća i prijetnje koje dolaze iz devastacije okoliša.

– Trebamo prihvatiti činjenicu da klimatske promjene u Hrvatskoj nisu apstraktan pojam, nego svakodnevna stvarnost s očitim utjecajima na način života, gospodarstvo, okoliš i ukupnu sigurnost stanovništva.

Okoliš nije pasivna pozadina našeg života, on je aktivni čimbenik koji traži uspostavljanje ravnoteže između ekonomskog razvoja, društvenih potreba i njegova očuvanja. Ova ravnoteža je danas obveza, a ne opcionalni luksuz – naglasio je Mišetić.