METEOROLOGIJA

Jeste li znali da ljeti jugo rijetko traje duže od tri dana, evo koliko može trajati zimi

Boris Bulić

Jugo puše iz pravca SE, no lokalno i od ESE do SSE. Prethodi mu tišina kojoj je karakterističan maglovit i mutan horizont. Nerijetko su mu predznak i dugotrajne plime koje ne padaju. Temperatura i vlaga rastu, a tlak zraka pada.



Za razliku od bure, jugo (ponegdje dovnjak) je ‘mutan i težak’ vjetar. Sa sobom donosi pozitivne aeroione koji kod ljudi izazivaju malaksalost i bezvoljnost, a kod izraženih meteopata glavobolju i sumračna raspoloženja. Za njega se ne kaže da puše nego da valja ili pumpa. To je izrazito snažan vjetar često olujne jačine. Naš narod ga još zove i šilok, šilocina, što dolazi iz talijanskog scilocco, scirocco, no korijen vuče iz arapske riječi iz Magreba šaluk-šuluk-šuruk. Najčešći uzrok na našem moru mu je Genovska ciklona koja dolazi iz pravca srednje Evrope. Premda je zrak koji ciklona dovlači u početku suh, prelaskom preko Sredozemlja obilato se navlaži, pa u naše krajeve donosi oborine.


Puše iz pravca SE, no lokalno i od ESE do SSE. Prethodi mu tišina kojoj je karakterističan maglovit i mutan horizont. Nerijetko su mu predznak i dugotrajne plime koje ne padaju. Temperatura i vlaga rastu, a tlak zraka pada. Naoblaka, često praćena grmljavinom raste, a zrak postaje sparan i težak. Nikad ne počinje naglo, već nastupa postepeno, a zbog položaja naše obale i planinskih masiva, taj vjetar postepeno dobija na snazi. Nakon 24 do 36 sati postiže uobičajenu, a treći dan i olujnu jačinu. Kako jača često skreće na S i SW (garbin), više nego na E i NE (bura) i to posebice u jesen i zimu.





Ljeti jugo rijetko traje duže od tri dana, no zimi se protegne i na devet dana, a uz prekide zna puhati i po tri tjedna. Zbog duljine puta koji jugo prevaljuje na našem moru, valovi koje podigne mogu dosegnuti i desetak metara. Posebno opasna mjesta dok puše jugo su otvoreno more, vanjski niz otoka, obala južno od Dubrovnika, oko rta Ploče, Lastovski, Pelješko-Mljetski kanal te Kvarner i Kvarnerić. Ne bira godišnja doba, no u proljeće ćemo ga češće sresti na sjevernom, a zimi na južnom Jadranu.


Kada se dogodi da se nad zapadnom Evropom pojavi šire područje niskog tlaka, a nad jugoistočnom Evropom područje visokog tlaka, tada dolazi do anticiklonalnog juga. Taj vjetar se u narodu naziva palac, palić, stoga što je izrazito suh i pred sobom ‘pali’, isušuje raslinje.



Od ostalih narodnih naziva srećemo još i suha južina, gnjila južina, bijelo jugo, bjelojug, bistro jugo i sl. Dok puše anticiklonalno jugo, vrijeme je vedro ili tek slabo oblačno, u pravilu bez oborina, a ako se oborine i jave, uglavnom su kratkotrajne i slabe. Najčešće traje dva do pet dana.