U sklopu velike europske kampanje protiv fosilnog plina Greenpeaceov legendarni brod Arctic Sunrise uplovio je u nedjelju u pulsku luku, a građani će ga na Riječkom gatu moći besplatno razgledati do 2. srpnja te saznati više o borbi protiv klimatske krize i zagađenja Jadrana.

Povod za dolazaka Arctic Sunrisea u Pulu je jedan od najozbiljnijih ekoloških incidenata u domaćem akvatoriju – potonuće Inine plinske platforme Ivana D u prosincu 2020. godine, istaknuto na u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

Od te havarije je prošlo pet godina a platforma, potonula 50-ak kilometara od Pule, i dalje leži na morskom dnu pa aktivisti s mjesta potonuća platforme porukom “Glomazni otpad u Jadranskom moru” još jednom pozvali Inu na odgovornost.

Greenpeaceovoj posadi priključio se i redatelj i aktivist Dario Juričan, poznat i kao “Gradonačelnik Svemira”, koji je upozorio na apsurd situacije.

“Jučer smo bili u zajedničkoj akciji. Krenuli smo iz Ancone brodom prema Puli i na pola puta svratili do Ivane D. Nije toliki problem što je ona potonula, nego je veći problem to što je Ina odlučila da će je tamo ostaviti.

Naručili su studiju od firme Econerg, koja im je dala alibi da je ostave na dnu, i rekli da će to sada biti umjetni greben. To je vrhunska bezobraština”, poručio je Juričan.

Foto Bojan Haron Markićević

Voditeljica kampanje Petra Andrić istaknula je kako je posebno zabrinjavajuće što Ina ustraje na ideji da se potopljena platforma proglasi “umjetnim grebenom”, iako takva praksa nije primjerena niti stručno opravdana.

Kazala je da je nakon havarije je osnovano istražno povjerenstvo no javnost danas nema informacije ni o njihovim sastancima, ni o razvoju istrage. U međuvremenu je Državni inspektorat naredio Ini da u roku od godinu dana ukloni platformu s morskog dna, ali Ina to do danas nije učinila, nego uporno zagovara ideju o umjetnom grebenu, rekla je Andrić.

“Umjetni grebeni postoje i rade se, ali njih rade znanstvenici na vrlo određenim lokacijama na kojima se smatra da će oni pomoći. Rade se planski, od ekološki prihvatljivih materijala, na odabranim lokacijama i uz stalni monitoring. Stotine tona industrijskog otpada ne može se proglasiti grebenom. Bojimo se da bi to mogao postati model zbrinjavanja ostalih platformi u Jadranu”, kazala je Andrić.

Foto Gregor Gobec

Pozvala je Vladu da stane u obranu Jadrana, a ne u zaštitu profita zagađivača.

Greenpeace je predstavio i studiju “100% obnovljivi izvori do 2030.”, koju je izradio tim stručnjaka pod vodstvom Gordana Krajačića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Studija pokazuje da bi Hrvatska već do kraja desetljeća mogla u potpunosti preći na električnu energiju iz sunca i vjetra, umjesto da i dalje ulaže u fosilnu industriju.

“Možemo biti predvodnici energetske tranzicije u regiji, no umjesto toga, čekamo da nam Bruxelles naredi što moramo, a tada to napravimo kao najlošiji đak u razredu”. poručila je Andrić.

O brodu je govorio prvi časnik Raphael Paul Schmiedebach koji je kazao kako je brzina broda oko 9,5 do 10 čvorova, otprilike 18 kilometara na sat. Dug je 49,6 metara, širok 11,5 metara.

Ima dvadesetak kabina a ono što je specifično za ovaj brod jest to što je ledolomac, pa nema kobilicu ni ništa ispod što bi mu smetalo, jer mora prenijeti vlastitu težinu na led kako bi ga slomio.

Posjetitelji brod moći razgledati do 2. srpnja uz stručno vođenje Greenpeaceovih aktivista i dobiti jedinstvenu priliku zaviriti u bogatu povijest i skrivene kutke ovog slavnog ledolomca, koji je bio u središtu čuvenih Greenpeaceovih bitaka diljem svijeta, od polarnih regija do Amazonije. Na brodu će moći potpisati i peticiju kojom se traži hitno uklanjanje platforme Ivana D iz Jadrana.