Lipanjski toplotni udar približava se vrhuncu – u Puli je u četvrtak živa u 14 sati dosegla 32,3°C, a temperatura mora se već u jutarnjim sati približila 26°C. Stoga su i mnogi toliko potrebno osvježenje potražili na pulskim plažama. A onda su se nakon kupanja požalili da je more i dalje – prehladno.

Naime, tih 25,6 stupnjeva, koje je u 8 sati izmjerio DHMZ, kao da ne pokazuje pravo stanje stvari jer mnogi uporno ističu dojam kako je more u južnoj Istri puno hladnije od službenih podataka. Vara li kupače osjećaj i o čemu se radi?

– Temperatura mora od 26 stupnjeva je visoka temperatura. Ako je negdje nešto hladnije, s obzirom na subjektivne informacije kupača, to je vjerojatno neki lokalni utjecaj s kopna. Uglavnom, more je već sada zaista toplo, poručuje Tamara Đakovac, znanstvena savjetnica iz rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta Ruđera Boškovića.

Termoklin

Mjerni instrumenti DHMZ-a sasvim sigurno ne griješe. To potvrđuju i podaci koje neovisno o DHMZ-u sakuplja rovinjski CIM duž istarske i kvarnerske obale. Na primjer, u pulskoj su luci djelatnici CIM-a na dva mjesta izmjerili 25,5 i 25,7 stupnja. Zanimljivo je da i na ulazu u Raški zaljev temperatura iznosi visokih 25,8 za ovo doba godine, dok je na Trgetu izmjereno čak 26,9 stupnja. A na otočiću Banjole pred Institutom u Rovinju izmjerili su nevjerojatnih 27,4 stupnja!

Riječ je o površinskom sloju – do dubine od 20-ak centimetara.

No što sve to vrijedi zimogroznim kupačima kad oni svjedoče o naglom padu temperature s dubinom mora. U plićaku i po površini je ugodnije, čak i pretoplo za početak ljeta, dok se već malo dalje može osjetiti navala neugodne hladnoće iz dubina.

Kad govorimo o takvoj velikoj razlici u temperaturi, onda stručnjaci koriste riječ termoklin. Pojam označava sloj u kojem se temperatura naglo mijenja s dubinom. Tamara Đakovac objašnjava nam da na razliku u temperaturi jako utječe salinitet mora – manje slana voda lakše se zagrijava i zadržava na površini, dok se voda s većim postotkom soli zagrijava teže i nalazi se u nižim slojevima.

Sve toplije more

– Jako ovisi o tome koliko je zaslađene vode u moru (iz rijeka, podvodnih vrulja, s kopna, op.n.). Ove smo godine imali kišni svibanj i izrazito velik donos vode iz rijeke Po i naših rijeka te je salinitet bio niži nego prosječno. Taj sloj vode, mutniji i topliji, zadržava se na površini i grije se brže. I to može činiti tu osjetnu razliku, kaže Đakovac.

Jedan slabiji toplinski val imali smo na prijelazu iz svibnja u lipanj, sada je na redu drugi, puno jači, i vjerojatno će tek za koji dan na svoje doći svi oni zimogrozniji kupači. Ako baš žele izbjeći neugodne razlike u temperaturi vode, za kupanje bi trebali ciljati dane s uzburkanim morem kada se slojevi vode različitih temperatura lakše ispremiješaju.

Upravo tako: ove smo godine imali proljeće, za razliku od prethodnih godina kad bi iz zime uskočili u ljeto. S obzirom na nestabilnije vrijeme u travnju i svibnju dogodio se postepeni prijelaz, more se grijalo u skladu s vremenskim prilikama, sporije nego prethodnih godina. Krajem svibnja, saznajemo od Đakovac, temperature mora iznosile su tek oko 20 ili 21°C. To je, složit ćete se, mnogima premalo za otvaranje kupališne sezone, dok su 2024. godine plaže u to doba bile pune.

Milena Mičić iz Aquariuma Pula podsjeća da su nekada temperature mora u ovo doba bile čak i tri stupnja niže od sadašnjih.

Sasvim je normalno da je površinska temperatura u ovo doba nešto viša, a da će se razlike ubrzo umanjiti pobrinut će se sunce koje nemilice grije.