Luke nautičkog turizma u Hrvatskoj od početka godine ostvarile su 75 posto lanjskoga prihoda jer njihovi prihodi od stalnog, dakle godišnjeg veza čine najveći dio prihoda u marinama. Za broj plovila u tranzitu u marinama osjetan je bio pad koji se pak u srpnju i kolovozu također popravio povećanjem aktivnosti u čarteru i većim dolaskom stranih jahti i brodica.

Iako je nautika ove godine jedan od segmenata koji je izvukao sezonu, ipak nisu svi tako dobro prošli, a pogotovo u aktualnoj posezoni koja je daleko lošija od očekivanog i ranijih najava. Naime, prema podacima Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore (HGK) do kraja kolovoza je u nautici ukupno ostvareno 187.597 dolazaka, što je oko 46 posto lanjskog ostvarenja te oko 1.283.000 noćenja, odnosno gotovo polovica lanjskih noćenja. Od toga je u srpnju ostvareno oko 482.000 noćenja, što je 66 posto prošlogodišnjeg rezultata, dok je kolovoz zaključen s oko 586.000 noćenja, što je približno 75 posto prošlogodišnjeg kolovoza.

– Isto tako, u ovoj godini u Hrvatsku je ušlo 300 megajahti, dok je protekle godine ušlo njih 150. Mnogi od njih su dosadašnje destinacije na Mediteranu koje su imale lošiju epidemiološku situaciju od Hrvatske i rigoroznije uvjete za dolazak gostiju i posada, poput Španjolske, Francuske i Italije, zamijenili Hrvatskom, kažu u Sektoru za turizam.

Snižene cijene

Posezona je, pak, donijela velik pad u čarteru koji čini otprilike 900 aktivnih čarter tvrtki koje raspolažu s oko 4.400 plovila, po čemu je Hrvatska i dalje broj jedan čarter destinacija u svijetu. Naime, u HGK-u ukazuju kako su Njemačka, Austrija, Češka i Slovenija, nama dostupne autodestinacije, i inače dominantna tržišta u nautici izuzev segmenta jahti i turističkih brodara, pa su najave za rujan bile jako dobre. Tako je planirana čak skoro 100-postotna popunjenost charter flote. Nažalost, uvođenjem restrikcija za putovanja, Austrije poglavito, ali i Slovenije i Njemačke za neke regije, dosta aranžmana je odmah otkazano te sada u segmentu čartera govore o realizaciji tek 30 do 50 posto planiranog. Ove godine, uz pad fizičkog prometa, radilo se i po sniženim cijenama pa će to utjecati na konačan financijski rezultat, ukazuju čarteraši.

Korona kriza tako je još više produbila financijsku realizaciju u ovom segmentu. Naime, čarteri već godinama bilježe pad realizacije po plovilu. Veliki porast flote, a Hrvatska i dalje drži čak 40 posto svjetske flote čarter plovila, otežao je poslovanje i snizio cijene po tjednu najma. Uz istodobno povećanje svih fiksnih troškova, profitna marža u čarteru tako se ustvari istopila. Čarterske tvrtke stoga su našle alternativne prihode u djelatnosti prodaje novih plovila, a ove godine velik dio njihovih prihoda ustvari se odnosi na prodaju plovila, a ne iznajmljivanje, pa u tom dijelu financijski rezultat može biti zavaravajući. Prodana plovila uglavnom opet završe u čarterskoj ponudi i dodatno povećavaju ionako već veliku konkurenciju.

Crne prognoze

Tino Prosenik, direktor najvećeg svjetskog sajma čartera International Charter Expoa, komentirajući situaciju u ovom segmentu i utjecaj korona krize na očito financijski ionako prilično napregnutu djelatnost, podsjetio je na katastrofalne najave u proljeće koje je tijekom ljeta zamijenila – euforija.

– Znamo da sezona jedrenja u Hrvatskoj počinje u travnju. U to vrijeme hrvatski operateri čarter flota nisu otvorili svoja vrata zbog čega su očekivali potpunu propast sezone. Nije bilo nade za brzo rješenje situacije i sve projekcije su bile katastrofalne. Otvorenje sezone u regiji odjeknulo je mnogo jače nego što je bilo očekivano i rezervacije su se naglo pokrenule. U srpnju se radilo u prosjeku s 80 posto kapaciteta i optimizam je dostigao vrhunac. Svi su se veselili posezoni. U tom trenutku čarteri su projicirali prosječno između 60 i 80 posto prošlogodišnjih prihoda. Nakon crnih proljetnih prognoza, zavladala je tiha euforija, kazao je Prosenik, dodajući, međutim kako su se, kada je započeo drugi krug mjera u kolovozu, ponovo pokrenuli otkazi rezervacija. Otkazi su krenuli strelovito, a sav se optimizam vrlo brzo istopio. Otkazane su sve regate i većina posezone. Čarteri trenutno projeciraju ukupne prihode na 40 do 60 posto od prošle godine.

– Akutni problem je likvidnost za pripremu sezone 2021., ali mnogo dublji problem je sistemsko snižavanje cijena čartera koje je započelo već prije tri do četiri godine. Covid situacija je potencirala već postojeći problem, a povratak na održive cijene sad se čini nemoguć. Ako industrija ne nađe način kako se vratiti u održive brojke, za očekivati je velike probleme u ovom atraktivnom turističkom sektoru, zaključio je Prosenik.

Loša sezona za mini kruzere

Dok su marine imale dobru sezonu, s druge strane, turistički brodari, posebno mali brodovi za višednevna kružna putovanja, takozvani mini kruzeri koji tradicionalno rade s dalekim tržištima poput SAD-a, Australije i slično, imali su drastičan pad. Za ilustraciju, lani su mali kruzeri, odnosno jedrenjaci, imali u prvih sedam mjeseci na kružnim putovanjima oko 50.000 turista, da bi ove godine ta brojka pala na tek 2.690 gostiju, što je pad od čak 95 posto.