Plavi svijet

Branko Šuljić: Nautička sezona dobro je zaplovila 

Branko Šuljić

Uskrs, u pravilu, označava početak sezone krstarenja. I nautičari nisu iznevjerili! Mnogo ljudi cirkuliralo je po marinama ne samo u dane blagdana, nego i u tjednu ranije. Iz nekih nautičkih središta dolaze informacije da su im blagdanski dani bili na razini 2019.



Za naše turističke djelatnike Uskrs je uvijek bio puno više od najvećeg kršćanskog blagdana. Čak i u onom pomalo zaboravljenom vremenu kada Uskrs nismo slavili, jer nije postojao. Nije ga bilo u službenom kalendaru, ali je postojao u turističkom kalendaru! Samo, govorilo se o »proljetnim praznicima«, pa se isticalo da su oni prva i prava najava uspješnosti sezone što nam se bliži. Isto kao i danas, kada Uskrs naveliko slavimo.


Nakon minulog blagdanskog vikenda, svi smo oduševljeni i puni optimizma. Turistički Uskrs protekao je na razini najboljih ostvarenja. Neće, valjda, ljeto iznevjeriti, bez obzira na rat koji se rasplamsao svom žestinom, i bez obzira na koronu koja nas još ne napušta. Odličan uskrsni vikend imali smo na kopnu i – moru. Ne, nisu se turisti masovno kupali, meteorološke prilike nisu mamile u more kojemu je temperatura još daleko od ljetne.. Ali su zato mnogi plovili! Uskrs, u pravilu, označava početak sezone krstarenja. I nautičari nisu iznevjerili! Mnogo ljudi cirkuliralo je po marinama ne samo u dane blagdana, nego i u tjednu ranije. Prije plovidbe na brodu uvijek ima posla, ne može se samo uključiti motor, odvezati konope i – pravo na pučinu. Ima sitnica koje se moraju riješiti prije plovidbe. Neki nisu ni plovili, tek su proveli nekoliko ugodnih dana na vlastitu brodu, malo promijenili životni ambijent.


Oporavak od korone


Iz nekih nautičkih središta dolaze informacije da su im blagdanski dani bili na razini 2019. godine. Rekordne 2019., kako uvijek volimo isticati, godine što nam je u svim segmentima turističke djelatnosti svojevrsni ideal čijem dostizanju težimo. U protekle dvije »korona-godine« upravo se nautički sektor najbrže približavao tim rekordnim brojkama. Krizne godine pokazale su da je nautički sektor najstabilnija karika našeg turističkog gospodarstva. I najotporniji na krizna događanja, poput korone.




Nautičari su, znamo, i to ne od jučer, bogatiji gosti, oni troše puno više u odnosu na pansionske. Ne treba ponavljati koliko i na što sve troše ljudi koji plove, bilo na vlastitu brodu ili u charteru. Vjerujem danas su rijetki, a svojedobno sam upoznao takve, koji prilikom dolaska na brod sa sobom dovoze pun automobilski prtljažnik hrane i pića. Čega tu nije bilo, kad se samo sjetim… kartoni piva, mineralne vode, sokovi, trajni kruh, konzerve… Ružno je bilo gledati kada u marini to ukrcavaju na skupocjeni brod. Jasno nam je, većina vlasnika, ili onih koji unajme brod, prije isplovljenja ukrca ponešto od hrane i pića, nešto za »prvu ruku« i nabrzinu, ili nešto za posebne užitke. Ako gost ima za brod ili njegov najam, tada ima i večeru u restoranu. I to je prihod od nautičara, a ne samo naknada za vez u marini i ostale pristojbe što ih mora platiti za brod i plovidbu.


Nautički turizam nadalje moramo raščlaniti na dva segmenta – marine i ostale što pružaju usluge, te charter, iznajmljivanje plovila. Ovi potonji, mišljenja sam, za Uskrs nisu puno radili. Ali ono što su isporučili za plovidbu dobar im je pokazatelj kako će poslovati u najfrekventnijim mjesecima. Mnogi među njima još su u fazi oporavka od korone, njih je pandemija drastično pogodila. Iako spadaju u isti, nautički sektor, njihovo se poslovanje značajno razlikuje. S time što su vezani jedni na druge.
Marine ostvaruju značajne prihode od nautičara u tranzitu, onih koji su na vezu jednu noć, eventualno dvije. Glavninu prihoda njima, ipak, donose stalni vezovi, brodovi što ih koriste čitavu godinu. Pa su i u koroni ti brodovi stajali čvrsto vezani, a njihovi su vlasnici plaćali sve pristojbe, bez obzira na to jesu plovili ili nisu.


Nove cijene


Ljeto što je pred nama dočekuje nautičare s nekim novim marinama, s nekima što su preuređene, što nude nove i kvalitetnije sadržaje, ali i novim, višim cijenama dnevnih, tranzitnih vezova. Veće cijene zasad je objavio dio hrvatskih marina. Budući da je nautička sezona praktički počela, za vjerovati je da novih poskupljenja ove godine neće biti. Iz nekih marina najavili su da cijene neće mijenjati a, prema neprovjerenim informacijama, neke su i jeftinije. U prosjeku, za plovila dužine 8 do 16 metara, kakvih je najviše u našim marinama, cijene su za 8 posto veće nego prošle godine.


Podsjetimo, i lani su cijene tranzitnih vezova povećane u prosjeku 3 posto u srpnju i kolovozu. Tadašnje objašnjenje bilo je da u 2020. cijene nisu mijenjane. Za ovogodišnji rast cijena nema objašnjenja, ni opravdanja. Nisu ni potrebna. Od početka godine krenula su lančana poskupljenja i neizvjesno je kad će se zaustaviti, ne u marinama, i ne samo u nas. Koliko će to pogoditi nautički sektor turističkog poslovanja teško je sada predviđati. Jer skuplji su i energenti, i to drastično, mnogi će u toku plovidbe kalkulirati. Lako onima koji plove na pogon vjetra, njemu se cijena ne mijenja! Kad bismo, barem, svi znali jedriti…
Među hrvatskim marinama na vrhu liste poskupljenja nalazi se marina Mandalina u Šibeniku. Ona je prvenstveno namijenjena prihvatu megajahti, što ne znači da odbija manje brodove.


Prosjek poskupljenja u njoj je 26 posto. Za plovilo dužine do 10 metara tranzitni vez treba platiti 67 eura dnevno. Za takav brod puno je skuplji dnevni vez na Brijunima – 169 eura. Da, cijena je visoka, ali je prosjek poskupljenja 22 posto. Treba, međutim, dodati da je u tu cijenu uračunata ulaznica u nacionalni park za kompletnu posadu jahte ili jedrilice. Od marina iz Primorsko-goranske županije najveći rast cijena ima marina Punat – prosjek 16 posto. Plovilo do 10 metara noćenje u njoj plaća 59 eura.


Portorož prednjači

Zanimljiva informacija dolazi nam iz susjedstva, iz Slovenije. Među svim marinama na istočnoj obali Jadranskog mora, a ima ih 72 u Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori, marina Portorož najviše je povećala cijene – 27 posto. Ta marina u pravilu nema tranzitnih vezova. Brodovi u tranzitu vezuju se na mjesta koja su privremeno slobodna, kada su korisnici godišnjih vezova na krstarenju. Plovilo do 10 metara tada noćenje plaća 80 eura. S obzirom na lokaciju marine Portorož, jasno je da nije previše zanimljiva korisnicima tranzitnih vezova.