RIBOLOVNI USPJEH

Alen Faflija: Veliki kokoti nisu rijetki, samo ih treba znati naći

Boris Bulić

Najveći od svih kokota je kokotić balavac (Trigla lucerna, Linnaeus, 1758) koji naraste do 70 centimetara i 4 kilograma. Upravo te kokote je na dubini od 82 metra našao i ulovio Alen Faflija!



U Jadranu se većina vrsta iz velike obitelji štitoglavki – krutoglavki (Triglidae) najčešće naziva jednostavno – kokot. No pored osnovnog naziva kokot, ove se ribe nazivaju i hrokavica, gudin, krkotaljka, krmačica, prasica, rkuja i svirac. Naime, ove ribe mogu proizvoditi zvukove najsličnije svinjskom roktanju čemu i duguju tako opisne nazive. Zvukove proizvode kontrakcijama ribljeg mjehura ili jednjaka dok na suhome gutaju zrak, što naše uho jasno može čuti.


Najveći od svih kokota je kokotić balavac (Trigla lucerna, Linnaeus, 1758) koji naraste do 70 centimetara i 4 kilograma. Upravo te, najveće kokotiće je uspješno nasukao Alen Faflija, ribolovac koji lovi oko Raba. Nedavno je uspio ostvariti bogat ulov o kojem većina ribolovaca tek sanja.


Trebalo je ovo izvući sa 82 metra


– Ulov je ostvaren u akvatoriju otoka Raba, dio parangalima, dio povrazom na srdelu. Ribu sam ulovio na dubini od 82 metra uglavnom uokolo morskih zadiva – kaže nam Alen.




– Težinu ne znam jer nisam mjerio. Štap koji koristim u ovakvom ribolovu je panulaški, Okuma Eclipz 50-150 grama. Rola je Okuma Azores 9000, upredenica gosen 0,20 milimetara multicolor, predvez Seaguar 0,60 milimetara, a udice Trokar broj 5 – skromno nam priča Alen premda je ulov više nego impresivan.


Ovako izgleda pravi završetak uspješnog ribolova


Inače uz kokotića balavca u Jadranu živi još sedam vrsta iz ove obitelji.


To su kokot (Trigloporus lastoviza, Brünich, 1768) koji može narasti do 42 centimetra u dužinu i težiti 0,75 kilograma, kokotić kosteljač (Trigla lyra, Linnaeus, 1758) koji naraste do 65 centimetara i 2,5 kilograma, kokotić sivac (Eutrigla guarnardus, Linnaeus, 1758) koji naraste do 60 centimetara i 3,5 kilograma, kokotić kamenjar (Aspitrigla cuculus, Linnaeus, 1758) koji naraste do 40 centimetara i 0,5 kilograma te kokotić barjaktar (Aspitrigla obscura, Linnaeus, 1764) koji naraste do 35 centimetara. Najmanji su kokotić rožac (Peristedion cataphractum, Linnaeus, 1758) koji naraste do 30 centimetara i 0,25 kilograma i kokotić oštruljić (Lepidotrigla cavillone, Lacépède, 1801) koji naraste do 19 centimetara dužine.


Pored spomenutih vrsta, iako relativno rijedak, u Jadranu živi i kokot letač (Dactylopterus volitans, Linnaeus, 1758) koji je zapravo samo blizak rođak obitelji Triglidae, a pripada obitelji kokota (Dactylopteridae).