Smanjuju se mesne porcije, mliječni proizvodi dobivaju važnost a vegetarijanstvo te inačice poput ''fleksiterijanstva'' su zdravstveno i eko prijateljski trendovi
Prehrambeni sustavi na našem planetu su neodrživi i nepravedni, skupi te zdravstveno problematični. Ta poruka vegetarijanaca poprima puni značaj kada se zna da jedan od najvažnijih onečišćivača planeta predstavlja upravo uzgoj stoke za prehranu.
Između gladi i pretilosti
Od 7 milijardi ljudi koji čine svjetsko stanovništvo, čak je 1,5 milijardi pretilo, dok gotovo milijardu njih idu na počinak gladni. Zapadnjački načini prehrane preferiraju visok sadržaj mesa u obrocima, što je ujedno jedan od izvora nezaraznih masovnih bolesti današnjice od koje umire 63 posto stanovnika Zemlje. Prehrambeni izbori utječu dakle, osim na zdravlje, i na emisije stakleničkih plinova. I zato su zdravstveni eksperti širom svijeta, od bolnica i obrazovnih ustanova do najpoznatijih restorana svijeta, poručili kulinarskim chefovima kako mesne porcije treba smanjiti, a povećati grahorice, orašaste plodove te reafirmirati uzgoj u vrtovima i kuhanje kod kuće. Uz to, približiti hranu obiteljskom stolu, uzgajati i koristiti lokalne i sezonske namirnice, ne transportirati ih preko pola svijeta – preporuka je koja samo donekle uspijeva.
Vegetarijanski dan obavezan
No, svaki korak koji nas povezuje s vlastitom prehranom povećava zdravstvene dobrobiti, poručuju brojni zagovornici, sve češće progovarajući i o popularizaciji vegetarijanskog načina prehrane. Barem djelomično!
“Posni ponedjeljak” je pokret počeo prije 11 godina, a danas ga promoviraju brojne skupine u Europi, Japanu, SAD-u, Britaniji, Kanadi, Izraelu i Australiji. Prije 5 godina belgijski grad Ghent prvi je službeno usvojio tjedni vegetarijanski dan, slijedio ga je San Francisco, a jedan od glavnih kulinarskih trendova u SAD-u nudi posna jela milijunima klijenata. Škola javnog zdravlja Johns Hopkins Bloomberg također je prigrlila koncept, ocjenjujući kako će to voditi poboljšanju nacionalnog zdravlja i ekološki prihvatljivijoj prehrani.
Povremena konzumacija ribe ili mesa, fleksiterijanstvo
Pojavili su se i “fleksitarijanci” koji povremeno dodaju ribu ili meso u svoje vegetarijanske izbore, a drugi jedu biljnu prehranu dodajući životinjske proteine u minimalnoj, nužnoj mjeri. Iz perspektive održivosti široko jerasprostranjena podrška za smanjenje konzumacije mesa. Međutim, otvorena je i živa rasprava o potencijalnim problemima s dijetama bez mesa uz brojne smjernice. Tako izrasta sve veći broj smjernica na što i kada obratiti pozornost ako ste vegetarijanac.
Ne trebamo svi postati vegetarijanci, ali smanjenje ovisnosti o mesu je dobar recept za naše i zdravlje našeg planeta. To je gotovo sigurno pravac budućnosti
Utemeljena je briga o unosu željeza i cinka, no strahovi od nedostatka proteina su prošlost. I višak mesa povećava rizike, kažu liječnici, uključujući neke kancerogene koji se tiču nitratnih spojeva. Neke stereotipe o nedovoljnoj apsorpciji minerala kod vegetarijanstva pobijaju novija istraživanja. Razumna je briga o razini vitamina B12 te omega 3 masnih kiselina. Istraživanja također pokazuju kako su prehrambene navike važnije od unosa pojedine hrane, te kako biljna prehrana može biti jako raznolika i bogata. Znanost snažnije nego ikad ulazi u to područje i najvažniji odgovori tek slijede. Jaja i mliječni proizvodi dobivaju na važnosti.
Snažan poticaj pokretu daje Australija opsežnim studijama koje istražuju koji točno omjer i koje vrste proteina bi trebalo povećati među vegetarijancima, a koje smanjiti među konzumentima mesa. Uspostavljaju se nove smjernice, posebno oprezno za trudnice. No, više se traže i načini pretežno vegetarijanske prehrane koja, kažu, sve više pokazuje zdravstvene prednosti, a sve manje nedostatke. Prvenstveno u reguliranju tjelesne mase i smanjenje rizika od kroničnih bolesti
