MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV RAKA

Nacionalni preventivni programi spašavaju živote

NL native

Tijekom veljače provodi se educiranje o obolijevanju od malignih bolesti, njihovom dijagnosticiranju i liječenju



Svake godine 4. veljače obilježava se Međunarodni dan borbe protiv raka (World Cancer Day) s ciljem educiranja o obolijevanju od malignih bolesti, njihovom dijagnosticiranju i liječenju, te pogotovo podizanju svijesti o važnosti prevencije. Stoga u veljači prigodno podsjećamo na Nacionalne preventivne preglede za rano otkrivanje raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice te za probir i rano otkrivanje raka pluća kojim su obuhvaćeni građani u rizičnoj dobi kako bi se bolest otkrila u predstadiju ili ranom stadiju te smanjila smrtnost od pojedinih vrsta raka i povećala kvaliteta života.


Prevencija raka dojke


Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u RH, od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. Prema posljednjim podacima Registra za rak u Hrvatskoj u 2017. godini zabilježeno je 2767 novooboljelih žena (stopa 129,7/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2019. godini 752 žene (stopa 35,9/100.000). Rak dojke najčešće se javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena. Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled, rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Svake dvije godine se u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke pozivaju žene u dobi od 50 do 69 godina na mamografski pregled kojim se mogu otkriti promjene na dojci prosječno oko dvije godine ranije od običnog kliničkog pregleda.



Ciljevi programa




Ciljevi programa su smanjiti mortalitet od raka dojke za 15 do 25 posto, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku te poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke. Više od 90 posto bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi, a petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 96 posto. Do sada je završeno pet ciklusa pozivanja žena, a šesti je u tijeku. Raspon odaziva prema županijama kreće se između 45 i 80 posto, a odaziv u PGŽ-u je između 52 i 60 posto.
Ovim putem pozivamo sve žene u dobi od 50 do 69 godina da se odazovu na preventivni pregled i da postanu svjesne svojih grudi!


Prevencija raka debelog crijeva


Ovo sijelo raka je drugo po pojavnosti i po smrtnosti od malignih bolesti u obaju spolova. Od raka debelog i završnog crijeva u RH obolijeva godišnje prosječno oko 3000 osoba obiju spolova, a oko 2.000 ih umire, što je stabilni trend u posljednjih nekoliko godina. To znači 10 novooboljenih na dan, odnosno troje umrlih dnevno. Po standardiziranoj stopi smrtnosti od ovog raka RH je, nažalost, na drugom mjestu u EU-u (30,4/100.000), iza Mađarske. Sjedilački način života, prehrana bogata mastima i mesom te pretjerani unos alkohola koji usporavaju rad crijeva te nasljedni čimbenici mogu značajno pridonijeti pojavi raka debelog crijeva. Samo oko 20 do 25 posto oboljelih ima pozitivnu obiteljsku anamnezu (kolorektalni karcinom u obitelji, obiteljske polipoze i slični sindromi) ili osobno imaju bolest crijeva koja pogoduje razvoju raka (ulcerozni kolitis ili Crohnova bolest). Međutim, 75 do 80 posto oboljelih nije imalo rak u obitelji, već je jedini rizični čimbenik kod njih bila dob. Naime, rizik od razvoja raka debelog crijeva znatno raste nakon 40. godine života, a 90 posto svih kolorektalnih karcinoma otkrije se u osoba starijih od 50 godina.


Od raka debelog i završnog crijeva u RH obolijeva godišnje prosječno oko 3000 osoba obiju spolova, a oko 2.000 ih umire


VAŽNOST ZDRAVIH NAVIKA

Čak 80 posto bolesti srca, 90 posto dijabetesa tipa 2 i jedna trećina zloćudnih bolesti mogu se izbjeći usvajanjem i primjenom zdravih životnih stilova kao što su zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, nekonzumiranje duhanskih proizvoda i alkohola

Muškarci i žene


Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka debelog crijeva su stoga obuhvaćene žene i muškarci u dobi od 50 do 74 godine, koji se pozivaju da provedu testiranje na nevidljivo krvarenje u stolici (hemokult) svake dvije do tri godine, a pozitivne osobe se zatim pozivaju na kolonoskopski pregled. Neposredni ciljevi programa su: otkrivanje raka debelog crijeva u ranijem stadiju ili predstadiju bolesti, smanjenje smrtnosti za 15 posto, veći odaziv od 60 posto, povećanje obuhvata rizičnih skupina do 75 posto. Do sada su obavljena 3 ciklusa pozivanja, u tijeku je 4. ciklus. Procjena odaziva 3. ciklusa je 31,13 posto za HR. U PGŽ-u je odaziv između 22 i 24 posto, a prema Europskim smjernicama za osiguranje kvalitete probira i dijagnoze raka debelog crijeva prihvatljivi odaziv iznosi 45 posto, dok bi poželjno bilo 65 posto. Prihvatljiv odaziv dostignut je u samo nekoliko europskih zemalja (Finska – 71 posto, Slovenija – 56 posto, Velika Britanija – 51,4 – 56,2 posto). Odaziv je veći u starijoj dobnoj skupini i u žena.
Pozivamo sve građane naše županije uključene u program da se odazovu i sudjeluju u programu. Testiranje je bezbolno i neinvazivno, provodi se u intimi vlastite kupaonice, a može spasiti život.


Prevencija raka vrata maternice


Po pojavnosti u Hrvatskoj rak vrata maternice je treći najčešći rak žena u dobi od 30 do 49 godina (iza raka dojke i štitnjače). U posljednjih pet godina u Hrvatskoj prosječno godišnje od raka vrata maternice obole 333 žene. U 2018. godini je od posljedica te bolesti umrlo 125 žena. Rak vrata maternice se u Hrvatskoj svaki dan dijagnosticira jednoj ženi, a svaki treći dan od njega umire jedna žena. Najčešće pogađa žene u dobi od 35 do 55 godina, kada su mnoge od njih aktivno angažirane na poslu i u obitelji.


Tiha bolest


Rak nastaje kada se stanice vrata maternice, uz prisustvo virusa visokog rizika i uz oslabljen imunološki odgovor domaćina, promijene i počnu nekontrolirano rasti. Promjene se, srećom, odvijaju godinama i redovitim se ginekološkim pregledima mogu na vrijeme otkriti. Budući da rijetko pokazuje simptome, rak vrata maternice naziva se i »tiha bolest«. Međutim, važno je naglasiti da je to rak koji se može jednostavno otkriti i spriječiti. Redovit odlazak na ginekološke preglede vrlo je pouzdana, a jednostavna mjera kojom se rak vrata maternice može na vrijeme otkriti. Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju ginekološkog pregleda – citološkog nalaza (Papa-testa), kolposkopije, biopsije, konizacije, cistoskopije, tumorskih biljega, ultrazvuka, CT-a. Važno je napomenuti da prevencija karcinoma vrata maternice osim redovitih ginekoloških pregleda (svake 3 godine), uključuje spolno odgovorno ponašanje te cijepljenje protiv HPV-a.


Privremena pauza


Nakon početne provedbe prvog ciklusa pozivanja žena na probirne preglede (obuhvaćene su bile žene u dobi između 25 i 64 godine koje su na kućnu adresu dobivale poziv na Papa-test svake tri godine), Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice je privremeno zaustavljen radi uvođenja poboljšanja u sklopu tehničkih infrastrukturnih elemenata programa, te je trenutno u tijeku planiranje i priprema prve faze provedbe redefiniranog Programa na području Virovitičko-podravske županije, koji uključuje test na humani papiloma virus (HPV) kao primarni test probira. Naime, rak vrata maternice u 99,7 posto slučajeva uzrokovan je dugotrajnom infekcijom visokorizičnim HPV-om i to njegovim onkogenim tipovima 16 i 18.
Upućujemo apel svim ženama da se, do pokretanja novog ciklusa Programa, redovito kontroliraju kod svog ginekologa!


Prevencija raka pluća


Duhan je odgovoran za smrt više od 7 milijuna ljudi godišnje u svijetu. Više od 6 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, a oko 890.000 posljedica izloženosti dimu kod nepušača. Duhanski dim sadrži više od 4.000 različitih kemijskih sastojaka karcinogenog i iritirajućeg djelovanja. U Hrvatskoj se godišnje otkrije više od 3000 novih slučajeva. Nažalost, gotovo isti broj bolesnika umire svake godine od ove bolesti.



Prije metastaza


Cilj Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća je »uloviti« zloćudnu bolest prije metastaza, što znači da bi barem 80 posto oboljelih preživjelo dulje od pet godina. Danas, nažalost, oni koji se liječe od raka pluća dolaze s uznapredovalom bolešću, kad je veličina tumora veća od dva pa i od 10 centimetara, i najčešće s metastazama. Njihovo je preživljavanje u 80 posto slučajeva godinu do dvije, unatoč liječenju. Probirom, niskodoznim CT-om, otkrivat će se mali tumori koji su operabilni, a time i uspješno liječeni operacijama. Budući da je gotovo 90 posto svih bolesnika s karcinomom pluća pušači ili bivši pušači, ciljana skupina za probir su pušači u dobi od 50 do 75 godina ili oni koji su prestali pušiti prije petnaestak godina, a pušili su godišnje tridesetak i više kutija cigareta. Dio Programa je i edukacija građana o štetnosti pušenja, što će uključivati i škole nepušenja budući da još uvijek u Hrvatskoj puši više do 30 posto odraslih.


Škole nepušenja


Uključite se u škole nepušenja! Time pomažete sebi i onima oko sebe koji su osuđeni na »pasivno pušenje«.
Zdravlje nije nešto što dobivamo na poklon ili ga možemo kupiti novcem. Za zdravlje se treba pobrinuti provođenjem zdravih stilova života. Naše bi zdravlje sigurno bilo na višoj razini kada bismo za njega preuzeli više odgovornosti; redovito vodili računa o preventivnim pregledima i, naravno, o zdravom stilu života. Čak 80 posto bolesti srca, 90 posto dijabetesa tipa 2 i jedna trećina zloćudnih bolesti mogu se izbjeći usvajanjem i primjenom zdravog životnog stila kao što su zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, nekonzumiranje duhanskih proizvoda i alkohola.
Čuvajte svoje zdravlje! Odazivom na nacionalne preventivne programe birate zdravlje!


RIZIK U STARIJOJ DOBI

Starija dob jedan je od naj-važnijih rizičnih čimbenika za nastanak malignih bolesti, te je povezana s lošijim preživljenjem i višim stopama mortaliteta. S obzirom na povećanje očekivanog trajanja života u populacijama razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, očekuje se porast incidencije (broj novooboljelih od neke bolesti u određenom razdoblju), ali i prevalencije (broj svih slučajeva pojedine bolesti kod određenog stanovništva u određenom razdoblju) malignih bolesti uz sve veće opterećenje zdravstvenih proračuna. Postotak stanovništva starijeg od 65 godina 2011. godine u PGŽ-u iznosio je 18,91 posto, (RH 17,70 posto), a prema posljednjim procjenama Državnog zavoda za statistiku za 2018. godinu iznosio je čak 23,22 posto (RH 20,37 posto). Stanovništvo RH ubraja se među najstarije nacije u Europi, a prosječna starost stanovnika PGŽ-a veća je od stanovnika RH. Porast broja i udjela stanovnika u starijim dob-nim skupinama prati, dakle, i porast broja oboljelih i umrlih od malignih bolesti.

MALIGNE BOLESTI – JAVNO – ZDRAVSTVENI PROBLEM

Broj osoba oboljelih od malignih bolesti u stalnom je porastu. Svjetska zdrav-stvena organizacija (SZO) predviđa da će se globalno broj oboljelih povećati sa 18 milijuna u 2018. godini na 29,5 milijuna u 2040. godini, dok će broj umrlih narasti s 9,5 milijuna na 16,4 milijuna godišnje. Maligne bolesti također su značajan javnozdravstveni problem stanovništva Hrvatske. Drugi su vodeći uzrok smrti odgovoran za približno četvrtinu svih umrlih u Hrvatskoj, ali i u PGŽ-u.

PORAST BROJA OBOLJELIH

Kod stanovništva PGŽ-a ističe se pet vodećih skupi-na novotvorina (praćenih u desetogodišnjem razdoblju): dojka, debelo i završno crijevo, dušnik, dušnice i pluća te vrat maternice. Primjećuje se blagi uzlazni trend kod svih zloćudnih sijela. Stoga je od neizmjerne važnosti odazivanje na nacionalne preventivne programe ranog otkrivanja raka!