Prehrambeni trend

Znate li što je sirovojedstvo? Tina Uglješić nam je otkrila sve o tome i dala nekoliko recepata

Sanda Milinković

Foto: Nebojša Uglješić

Foto: Nebojša Uglješić

Osnivačica bloga Zelenarium, pobornica i promotorica sirove prehrane koju kroz razne projekte i edukacije otkriva sve više ljudi



Iako nije nov, prehrambeni trend raw food, ili u našem rječniku sirovojedstvo, još je uvijek mnogima nepoznat pojam. Radi se o konzumaciji sirovih, svježih, neprocesuiranih i organskih biljnih namirnica, a apsolutno sve o ovom načinu prehrane kazala nam je jedna od njezinih pobornica, Tina Uglješić.



Uglješić je urednica i osnivačica bloga Zelenarium koji prvenstveno promiče sirovu biljnu prehranu koju kroz razne projekte i edukacije otkriva sve većem broju ljudi te ih dovodi u njihove živote.



– Jako sam motivirana kod ljudi osvijestiti mogućnost izbora i slobodu u životu, na bilo kojem području života. Često mislimo da smo slobodni dok se stvarno ne zapitamo jesmo li, započinje naš razgovor Uglješić koja u slobodno vrijeme obožava duge šetnje šumom, jogu, ples, kakao ceremonije, te uživanje sa svoje dvoje, kako nam sama kaže, već skoro pa odrasle djece.





S obzirom na to da Zelenarium smatra svojom ljubavi i strasti, i sam je blog pripisala stvarima koje voli raditi u slobodno vrijeme.


Foto: Nebojša Uglješić


Velika motivacija


A kako je započeo njezin put ka raw food prehrani, te što se točno dogodilo kada je 2012. godine u ruke uzela knjigu »U 12 koraka do sirove hrane« pa promijenila ne samo ishranu, već i svjetonazor, otkrila nam je u nastavku razgovora.



– Tu sam knjigu pročitala s lakoćom i toliko je uzburkala moju znatiželju da sam odlučila odmah probati. Ono što me je zaintrigiralo jest da je Victorijina obitelj iz te knjige, u samo tjedan dana sirove prehrane, riješila, tj. smanjila simptome alergija, dijabetesa i još dvije ozbiljnije dijagnoze.


Morala sam se i sama u to uvjeriti, tako da sam odmah odlučila uvesti promjene. Uz to, zbog loše obiteljske anamneze i činjenice da mi je majka umrla u 51. godini od infarkta, a ja sam imala već godinama povišen kolesterol i neuredan menstrualni ciklus, imala sam veliku dodatnu motivaciju, objašnjava Uglješić.



Zbog površnog znanja o raw food prehrani, upitali smo je da nam iz prve ruke objasni njezine glavne karakteristike, te što se »smije«, a što se »ne smije« konzumirati i postoje li kakve smjernice.



– Važno je kod ovakve prehrane shvatiti da sve namirnice životinjskog porijekla nisu naša hrana. Uz to, sami vrlo brzo osjetite da žitarice, šećeri i industrijski prerađena hrana ne gode vašem organizmu. I onda umjesto da mislite da određenu hranu »ne smijete« jesti, shvatite da je zapravo ne želite jesti.


Voće, povrće, orašasti plodovi, sjemenke, gljive, alge, koji se ne obrađuju termički iznad 45 stupnjeva Celzija, postaju vaši najveći prijatelji. Hrana više nije samo za najesti se i riješiti neku emocionalnu krizu, nego hrana postaje izvor života, zdravlja, energije, slobode.


Osjećaj koji vam živa hrana, puna energije i informacija daje, trebate iskusiti sami, da biste znali o čemu pričam. Tako nešto, dok sam se hranila standardnom prehranom, nikada nisam osjetila, objašnjava prožimajući odgovor vlastitim iskustvima.



Prijeći na kompletno drukčiji način ishrane ne može se preko noći, a mnogi koji se odluče na takav veliki korak u životu, zasigurno se putem suočavaju s mnoštvom prepreka i ponekad ne znaju kako, niti otkuda krenuti.


Naša je sugovornica i sama prošla taj put pa kaže da je zbog vlastitog iskustva, zagovornik postupnih promjena.



– Postoje samo iznimni slučajevi u kojima, zbog hitnosti, treba što prije reagirati. Postupnim prelaskom osiguravate da ovo postaje vaš stil života, a ne samo još jedna kratkoročna dijeta. Budući da sam i ja počela sa smoothiejima koji su mi zamijenili doručak iz pekare, to preporučujem i ostalima.


Kako dalje, upućujem ljude kroz moje izazove, Malu školu sirove hrane i ostale projekte. Za potpuni prelazak na sirovu prehranu mi je trebalo oko četiri godine, međutim, povremeno se vraćam na kuhanu, ali uvijek vegansku prehranu, kaže Uglješić i priznaje da su joj najveći izazovi bili – i još uvijek jesu! – okolina i emotivne situacije.


Foto: Nebojša Uglješić


Kritike i osuda


Svi s većom obitelji svjesni su koliko je ponekad teško uskladiti odgovor na uvijek goruće pitanje: »Što ćemo sutra za ručak?«, a s obzirom na to da ova svestrana žena ima i supruga, i djecu, kako po pitanju prehrane funkcionira ostatak obitelji?



– Djeca su još uvijek svejedi, sa željom da pređu na biljnu prehranu, koja se povremeno pojačava, a povremeno slabi. Njima najveći problem kod promjene predstavlja okolina i još uvijek uvjerenja.


Ali, ne opterećuje me to, promatrajući mene, sigurna sam da će to utjecati na njihove odabire u budućnosti, kada za to dođe vrijeme. Ja im pripremam isključivo veganske obroke, tako da već tu stvaraju jako dobre temelje. Meso pripremaju sami ili kada se hrane vani, odgovara blogerica.



Puno puta, nažalost, ako ne funkcioniramo po nekim ustaljenim društvenim normama, nailazimo na čuđenje okoline. U ovo svakako spada i raw hrana na kakvu mnogi, pogotovo starije generacije, gledaju s podignutom obrvom. Zanimalo nas je i je li naša sugovornica prošla put »društvenih kritika« i »komentara« koje rijetko kada tražimo, ali zato redovito dobivamo.



– Negativnih komentara je bilo, i to puno više na početku. No, sada sam sazrela, u meni je ovaj odabir čvrst, tako da više ne nailazim na tako puno negativnih komentara. Danas shvaćam da je svaki takav komentar pokušaj te osobe da obrani svoje odabire, za koje duboko u sebi zna da nisu dobri i tako me pokušava dovući k sebi, u svoju zonu komfora.


Međutim, svaki put zamolim da, budući da ja poštujem njihove odabire, oni poštuju i moje. I tu zapravo svaka rasprava završava, odgovara Uglješić.



Usput nam je otkrila i jednu zanimljivost, a to je da je ljudi vrlo često pitaju »otkuda joj proteini u organizmu«, te da komentiraju kako su oni »preveliki gurmani« ili da »previše vole finu hranu« da bi prešli na raw food ishranu.


Ali, ovakvi komentari Uglješić samo još više motiviraju da ljudima pokaže kakve sve delicije mogu jesti u ovom načinu prehrane, spominjući usput da hrana pripremljena na ovaj način ima još i bolji okus, ali i ljepše boje.



Na tragu »velikih gurmana« i »fine hrane«, zanimalo nas je i kakva je ponuda domaćih restorana po pitanju zastupljenosti raw food ponude te postoji li uopće takvo što na menijima.


Još dva zanimljiva aspekta u odabiru veganske prehrane



– Što se ponude restorana tiče, Hrvatska tu stoji jako loše. Salate su jednolične i dosadne. Često u takvim situacijama ponesem nešto svoje, avokado ili kreker, ili zamolim da dodaju malo luka, komentira i usput dodaje da na zajednička druženja s prijateljima često donese i nešto svoje. »To je zgodno jer su ljudi znatiželjni pa žele i oni probati, a usput i ja imam nešto za sebe«, dodaje kroz smijeh.


Za Uglješić, raw food prehrana je donijela brojne pozitivne promjene kako na fizičko, tako i na psihičko zdravlje.


U jednom razgovoru, Uglješić je kazala da »postoje još dva zanimljiva aspekta u odabiru veganske prehrane o kojima često voli razgovarati s ljudima, a to su onaj etički i ekološki«. Zanimalo nas je jesu li ti aspekti bili jedan od razloga zašto je prešla na drukčiju ishranu ili je toga postala svjesna tek kasnije.


– Ekološki aspekt osvijestila sam vrlo brzo, no etički je došao tek nakon par godina. Uvjerena sam da žive biljke u sebi, iz zemlje, nose informaciju koliko su nam namirnice životinjskog porijekla neprirodne i nepotrebne. Ta informacija prenosi se u nas kada jedemo namirnice koje je u sebi još uvijek imaju, a koja nije uništena termičkom obradom, spremno nam odgovara.


Tina Uglješić kaže da primjećuje i sve veći interes društva po pitanju etičnosti, ekologije i same održivosti, poglavito po pitanju prehrane, kozmetike i mode, ali napominje da bi interes trebao biti sve veći.


Zelenarium kao rođendanski poklon



– Fizički sam okretnija, probava mi je odlična, zdravstvenih tegoba nemam nikakvih, koža mi je mladolika. A psihički, to je jedno predivno ogromno područje novih mogućnosti i novog života. Osjećaj velike zahvalnosti za to što sam si pružila lakoću, slobodu, mir, radost, igru, ljubav, kako ja želim i zaslužujem.


I to je nešto s čime želim upoznati i zaraziti sve ljude, objašnjava Uglješić.



Ljude pokušava »zaraziti« i upoznati s ovim načinom ishrane upravo preko svoje »ljubavi i strasti«, bloga Zelenarium na kojem redovito obavještava sve zainteresirane o svojim radionicama i izazovima. Njezin je blog nastao prije osam godina s idejom da ima vlastitu online kuharicu.



– Poklonila sam si ga za 40. rođendan. Međutim, jako brzo postao je vrlo čitan, ljudi su tražili da ih naučim pripremati sirovu hranu i tako je sve krenulo u ozbiljnije vode. Prije četiri godine dala sam otkaz na menadžerskoj poziciji nakon dvadeset godina staža i odlučila se baviti samo onim što volim i što mi predstavlja veliko zadovoljstvo, vodi nas kroz priču Uglješić.



Na Zelenariumu je trenutno aktivan besplatan izazov »7 dana bez kave«, a održava se u Facebook grupi »Moj Zelenarium«.



– U planu je jesenska Mala škola sirove hrane, početni i napredni stupanj, koja se održava u Zagrebu, a tu je i online izazov  »Jesenski smoothie challenge«, koji će početi otprilike s prvim danom jeseni, otkriva Uglješić daljnje planove.



Njezin je savjet ljudima koji dolaze na radionice i žele prijeći na sirovojedstvo da budu blagi prema sebi, krenu polako i promatraju promjene jer će ih svaka nova promjena motivirati da idu dalje i dalje, a kazala nam je i zanimljivu rečenicu: »Volite više sebe nego svoju hranu.«


Stručne konzultacije

U razgovoru smo se osvrnuli i na pozitivne promjene koje je ovakva prehrana imala na zdravlje naše sugovornice, ali valja napomenuti da je svaki organizam drukčiji te da se prije velikih promjena u prehrani svakako valja konzultirati sa stručnim zdravstvenim djelatnicima koji će vam kroz detaljne razgovore i ako su potrebne, zdravstvene analize, objasniti što bi vama osobno moglo odgovarati.

Raw food recepti


Smoothie s narančom, špinatom i đumbirom za doručak
Sastojci
500 ml vode
1 naranča
1 banana
1 cm svježeg korijena đumbira
2 šake listova špinata


Priprema
Ubacite sve sastojke u blender i miksajte na najjačoj brzini 30 do 40 sekundi.


Foto: Out Loud


 


Špageti od svježe korabe s brokulom u zelenom umaku za ručak (za dvije osobe)


Sastojci
2 srednje korabe (ili jedna velika)
2 šalice cvjetova brokule (natrganih na manje komade)
10-ak sušenih polovica rajčice
Za umak
1 avokado
2 žlice soka od limuna
2 žlice maslinovog ulja
1/4 žličice čilija u prahu
1/4 žličice svježe mljevenog papra
Za posipanje
4 žlice sezamovih sjemenki
1/2 žličice soli


Priprema
Rajčice namočite u mlakoj vodi. Neka odstoje 10-ak minuta dok se priprema ostatak recepta.
Ogulite korabu i spiralizirajte je na spiralizator u oblike špageta. Odložite u zdjelu, sa strane.
Narežite ili natrgajte cvjetove brokule na sitno. Središnji dio možete oguliti i također iskoristiti za špagete. Dodajte špagetima.
Rajčice izvadite iz vode i protisnite suvišnu vodu. Najbolje je to učiniti rukama. Narežite rajčice na sitne komade i dodajte špagetima i brokuli pa sve skupa promiješajte.
Umak pripremite tako da sve sastojke nagnječite vilicom u zdjelici pa ga dodate špagetima i sve zajedno dobro promiješajte.
Sezamove sjemenke i sol izmiksajte ili u mlinčiću za kavu ili u blenderu koji ima malu posudu.
Servirajte špagete.
Posipajte mljevenim sezamom i soli.


Foto: Out Loud


Sirova kremasta torta s izabela grožđem


Sastojci:
Za podlogu:
100 g oraha (namočite ih 8 sati pa isperite i procijedite)
100 g suncokretovih sjemenki (namočite ih 8 sati pa isperite i procijedite)
10 datula
prstohvat soli
na vrh žličice vanilije u prahu


Za kremu:
300 g indijskih oraščića (namočite ih 2 sata pa isperite i procijedite)
100 ml vode
50 ml meda
500 g bobica grožđa sorte izabela
naribana korica od pola limuna
100 ml kokosovog maslaca (sobne temperature)


Za posipavanje:
kakao nibsi (komadići sirovog kakaa)


 


Foto: Out Loud