Siječanj i veljača za sobne biljke nisu vrijeme rasta, nego razdoblje mirovanja.

Dani su kratki, svjetla je malo, zrak u stanovima suh zbog grijanja, a temperature osciliraju između toplih soba i hladnih prozorskih stakala. Upravo u tom razdoblju nastaje najviše problema, ne zato što biljkama nešto nedostaje, nego zato što im dajemo previše.

Zimska briga o sobnim biljkama svodi se na nekoliko osnovnih pravila: manje vode, bez gnojiva, što više svjetla i što manje stresa. No, svaka skupina biljaka ima svoje specifičnosti.

Lisnate biljke

Fikusi, monstere, filodendroni i slične lisnate biljke zimi gotovo potpuno zaustavljaju rast. Zalijevanje treba svesti na minimum, tek kada se gornji sloj zemlje dobro osuši. Žuti listovi najčešće su znak previše vode, a ne bolesti.

Važno ih je maknuti od radijatora i propuha.

Suhi zrak može uzrokovati smeđe vrhove listova, pa pomaže povremeno orošavanje ili posuda s vodom u blizini biljke. Listove je dobro povremeno obrisati vlažnom krpom kako bi bolje upijali svjetlo.

Sukulenti i kaktusi

Sukulenti i kaktusi zimi zahtijevaju gotovo asketske uvjete. Zalijevaju se vrlo rijetko, jednom u tri do četiri tjedna, a ponekad i rjeđe.

Previše vode u kombinaciji s hladnijim supstratom najčešći je uzrok propadanja. Idealno mjesto je svijetli prozor, ali bez kondenzacije i hladnog stakla. Ako nemaju dovoljno svjetla, izdužit će se i izgubiti kompaktan oblik.

Zima je za njih vrijeme potpunog mirovanja i ne treba ih gnojiti niti presađivati.

Fikusi zimi gotovo potpuno zaustavljaju rast, Foto: Unsplash

Orhideje i paprati

Najčešća sobna orhideja, phalaenopsis, zimi može cvjetati, ali samo ako ima dovoljno svjetla. Zalijevanje se svodi na jednom u 10 do 14 dana, potapanjem korijena, uz obavezno otjecanje viška vode.

Orhideje ne vole suh zrak, ali ne podnose ni zadržavanje vlage u rozeti listova. Idealno je držati ih dalje od izvora topline i ne premještati ih često, jer promjena mjesta može uzrokovati opadanje pupova.

Paprati, kalateje i marante osjetljive su na suhi zrak i zimi često prve pokazuju nezadovoljstvo.

Zemlja treba biti blago vlažna, ali nikada natopljena. Ovdje je ključna ravnoteža, redovito, ali umjereno zalijevanje. Ove biljke vole svijetlo, ali ne direktno sunce, i stabilnu temperaturu.

Ako listovi počnu žutjeti ili se sušiti po rubovima, problem je gotovo uvijek u zraku, a ne u vodi.

Paprati su osjetljive na suhi zrak, Foto: iStock