Zaraza HIV-om je zahvaljujući lijekovima postala kronična bolest / Photo: Elisa Schu/DPA
Najveći udio novodijagnosticiranih čine muškarci, a infekcija se i dalje najčešće prenosi spolnim putem
povezane vijesti
U zadnjih je 40 godina u Hrvatskoj virusom HIV-a zaraženo oko 2.300 ljudi, 675 je oboljelo od AIDS-a, a 284 umrlo od posljedica bolesti.
Ove je godine zabilježeno 99 novih slučajeva zaraze HIV-om. Radi se o značajnom porastu u odnosu na lanjskih 58 novooboljelih, no Hrvatska se unatoč tome i dalje svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV-a, pokazuju podaci Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), objavljeni u povodu Svjetskog dana AIDS-a, 1. prosinca.
Dostupnost skrbi
Posljednjih se godina, naime, prosječno bilježi oko 90 novodijagnosticiranih slučajeva godišnje, što stopom od oko 2,3 na 100.000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV-a.
U prvih jedanaest mjeseci 2025. godine u sustavu skrbi nalazilo se 1.619 osoba, a čak 99 posto njih redovito je uzimalo antiretrovirusnu terapiju, što je važan pokazatelj uspješnosti liječenja i visoke uključenosti u skrb.
Još uvijek, međutim, zabrinjava podatak da se više od polovine zaraza HIV-om u Hrvatskoj otkrije u kasnom stadiju ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.
Najveći udio novodijagnosticiranih čine muškarci, a infekcija se i dalje najčešće prenosi spolnim putem.
Sve veći broj novih slučajeva odnosi se na osobe koje su već ranije znale svoj HIV status i dolaze iz drugih zemalja, što prati trend zabilježen i u državama Europske unije.
– Iako se Hrvatska svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV-a, zabrinjava podatak da se oko 60 posto infekcija i dalje otkriva u kasnoj fazi.
Stoga je naša misija nadopuniti dostupne usluge i pružiti individualnu podršku, profesionalnu psihosocijalnu pomoć, organizirati grupne podrške i savjetovanja, povezivati korisnike sa sustavom zdravstvene skrbi te pomagati u osvještavanju rizika i smanjenju rizičnih ponašanja u području spolnog zdravlja i prevencije ovisnosti, kao i educirati o važnosti testiranja te očuvanju i unapređenju zdravlja, poručuje Davor Dubravić, psiholog Udruge HUHIV, koja već godinama pruža stručnu podršku osobama koje žive s HIV-om i svima koji su u povećanom riziku.
U CheckPoint centru Zagreb i u Centru za zdravlje mladih provode se anonimna i besplatna testiranja koja omogućuju brzu i jednostavnu dijagnostiku svima koji imaju određenu sumnju u mogućnost zaraze ovim virusom.
HIV je danas kontrolirana kronična bolest, no uspjeh liječenja i prevencije, upozoravaju stručnjaci, u prvom redu ovisi o pravovremenoj dijagnozi i dostupnosti skrbi, zbog čega su programi podrške i edukacije koje provodi udruga ključni u očuvanju zdravlja zajednice.
Dobri rezultati
Hrvatska uz to bilježi iznimno dobre rezultate u liječenju: osobe koje redovito uzimaju antiretrovirusnu terapiju mogu postići nemjerljivu količinu virusa u krvi i time ga ne mogu prenijeti partnerima.
Od 2018. dostupna je i PrEP terapija, koja značajno smanjuje rizik od infekcije kod osoba izloženih većem riziku.
– Danas, zahvaljujući razvoju medicine i dostupnosti terapije, HIV je kontrolirana kronična infekcija s kojom osobe uz redovito liječenje mogu živjeti potpuno normalan život i ne prenositi virus na druge.
Istovremeno, ostale spolno prenosive infekcije poput klamidije, HPV-a, gonoreje, sifilisa ili hepatitisa C, sve su učestalije, često bez simptoma i neprepoznate, te mogu uzrokovati ozbiljne posljedice ako se ne otkriju i ne liječe na vrijeme.
Zato je redovito testiranje, informiranje i rano prepoznavanje simptoma važnije nego ikad, poručuju iz Udruge HUHIV.
Kasno prepoznavanje infekcija danas je ključni problem u Europi, gdje je prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) čak 54 posto dijagnoza u 2024. postavljeno prekasno da bi se započelo s optimalnim liječenjem.
Sve veći broj neotkrivenih slučajeva ugrožava cilj eliminacije AIDS-a kao prijetnje javnome zdravlju do 2030. godine, upozoravaju iz ECDC-a te pozivaju države članice na sveobuhvatnije testiranje na HIV i bolji pristup samotestiranju.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je u 2024. godini s HIV-om živjelo 40,8 milijuna ljudi, a oko 630.000 ljudi je umrlo od posljedica infekcije HIV-om.
Procjenjuje se da je u 2024. zabilježeno oko 1,3 milijuna novih infekcija.