U Hrvatskoj oko 12 posto odraslih osoba ili 300 tisuća građana ima kroničnu bubrežnu bolest (KBB), a čak 40 posto oboljelih ili njih 120 tisuća ne zna da ima tu devastirajuću bolest.

Ovo je još jedna kronična nezarazna bolest suvremenog društva koja se danas naziva »tihom epidemijom«, ali i najzanemarenijom kroničnom nezaraznom bolešću.

Problem pritom nije samo hrvatski: prema podacima World Kidney Federation, KBB pogađa 10 posto svjetske populacije i prijeti da će do 2040. godine postati peti uzročnik smrtnosti globalno.

Digitalni alat

Stoga je ovogodišnja tema Svjetskog dana bubrega koji se obilježava danas »Zdravlje bubrega za sve – otkrijte bolest rano, zaštitite zdravlje svojih bubrega«.

– Cilj je podsjetiti javnost na važnost ranog otkrivanja kronične bubrežne bolesti, koja u početku najčešće nema nikakve simptome pa mnogi bolesnici godinama ne znaju da imaju oštećenje bubrega. Procjenjuje se da oko 10 do 12 posto odrasle populacije ima neki stupanj kronične bubrežne bolesti, a velik dio tih ljudi nije dijagnosticiran, kaže prof. dr. Ivan Bubić, pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u Kliničkom bolničkom centru Rijeka i predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega Hrvatskog liječničkog zbora, koje je zajedno s Koordinacijom hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), odnosno liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prije dvije godine osmislilo i uspostavilo panel za rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti.

Prof. dr. Ivan Bubić

– Riječ je o digitalnom alatu integriranom u informacijski sustav ordinacija obiteljske medicine koji liječnicima pomaže prepoznati bolesnike s povećanim rizikom za razvoj bolesti.

Panel automatski prikuplja podatke poput vrijednosti krvnog tlaka, laboratorijskih nalaza, tjelesne mase i drugih čimbenika rizika te na temelju njih izračunava procijenjenu bubrežnu funkciju, određuje stadij bolesti i daje preporuke za daljnju obradu i liječenje.

U projekt su već uključene tisuće ordinacija obiteljske medicine, a u relativno kratkom razdoblju analizirano je više od 27 tisuća bolesnika. Dosadašnja iskustva pokazuju da su liječnici primarne zdravstvene zaštite vrlo dobro prihvatili ovaj alat jer im pomaže u sustavnom prepoznavanju rizičnih bolesnika, dok pacijenti dobivaju mogućnost ranije dijagnoze i pravodobnog liječenja, naglašava Bubić.

Kućna hemodijaliza

Prema njegovim riječima, u posljednjih nekoliko godina zabilježen je značajan napredak u dijagnostici i liječenju kronične bubrežne bolesti.

– Bolest se danas može relativno jednostavno otkriti osnovnim laboratorijskim pretragama – određivanjem kreatinina u krvi, procjenom glomerularne filtracije te određivanjem albumina u mokraći.

Upravo takve pretrage omogućuju otkrivanje bolesti u ranoj fazi, kada se njezino napredovanje može značajno usporiti.

Velik napredak ostvaren je i u terapiji.

Danas imamo nove lijekove koji dokazano usporavaju napredovanje kronične bubrežne bolesti, osobito kod bolesnika sa šećernom bolešću i kardiovaskularnim bolestima.

Uz farmakološko liječenje iznimno je važna i kontrola čimbenika rizika poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i pretilosti.

Kod bolesnika kod kojih bolest ipak napreduje do završnog stadija dostupne su metode nadomještanja bubrežne funkcije – hemodijaliza, peritonejska dijaliza i transplantacija bubrega, koja za mnoge bolesnike predstavlja najbolju terapijsku opciju i omogućuje najkvalitetniji život, ističe Bubić.

Naglašava višegodišnje napore Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju koji su rezultirali značajnim iskorakom kojim je od ove godine bubrežnim bolesnicima u Hrvatskoj dostupna i metoda kućne hemodijalize.

Riječ je o suvremenom obliku liječenja koji pacijentima omogućuje veću samostalnost i fleksibilnost te bolju kvalitetu života.

Kako kaže, u KBC-u Rijeka već je provedena edukacija prvih dvoje bolesnika, koji sada samostalno provode kućnu hemodijalizu u vlastitom domu, uz stručni nadzor nefrološkog tima.

Dr. Šoić Karuza: Dijabetes i hipertenzija među glavnim uzročnicima bolesti

Riječka liječnica obiteljske medicine, dr. Jadranka Šoić Karuza, potvrđuje kako je kronična bubrežna bolest u ranim stadijima neprepoznata. Kao neke od glavnih uzročnika ove bolesti navodi dijabetes i hipertenziju koje se najčešće susreće upravo u ordinacijama obiteljske medicine, što je bio i jedan od glavnih poticaja za osmišljavanje panela.

– Radimo na osvješćivanju i liječnika obiteljske medicine po tom pitanju jer danas doista imamo mogućnosti liječenja i pravovremenog zaustavljanja kronične bubrežne bolesti ako se ona otkrije na vrijeme.

Treba znati da je broj oboljelih od dijabetesa u porastu pa tako ja danas imam 185 dijabetičara u svojoj ordinaciji, a na početku ih je bilo sto.

S druge strane, hipertoničara je u mojoj skrbi 560, što čini više od trećine pacijenata u mojoj ordinaciji koja ih sveukupno broj 1.500, objašnjava Šoić Karuza, koja posebno naglašava dobru suradnju s nefrolozima u KBC-u Rijeka.

Prema njezinom mišljenju, programi ranog otkrivanja kroničnih bolesti upravo su jedan od glavnih zadataka i temeljna uloga liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Oportunistički skrininzi poput ovog panela, trebali bi biti »core business« liječnika obiteljske medicine, zaključuje.