Kad se govori o cvjetnim simbolima ljeta, pelargonija je nezaobilazna. Njene raskošne boje, otpornost na vrućinu i jednostavnost uzgoja čine je jednom od najtraženijih biljaka za vanjske prostore.

Kad se proljetno sunce konačno učvrsti na nebu, a temperature počnu rasti, jedno je sigurno – pelargonije će uskoro preplaviti balkone, terase i prozorske klupčice. Ova biljka, poznata i kao muškatla, već desetljećima suvereno vlada kao omiljeni ukras eksterijera.

Lakoća uzgoja, raskoš boja i otpornost na sušu samo su neki od razloga njezine popularnosti, ali kako bi cijelo ljeto blistala u punom sjaju, pelargoniji treba posvetiti pažnju – posebno kad je riječ o zalijevanju, prihrani i zaštiti od bolesti.

Pravi položaj

Pelargonije su biljke koje vole sunce. Što više izravne svjetlosti imaju, to će bogatije cvjetati. Idealno mjesto za njih je južni ili jugozapadni balkon, no dobro podnose i istočne strane. Premda su vrlo otporne na sušu, potrebno ih je redovito zalijevati – u ljetnim mjesecima i svakodnevno, najbolje ujutro ili navečer kad sunce nije najjače. Pri tome treba paziti da višak vode ne ostaje u podlošku jer to može uzrokovati truljenje korijena.

Pelargonije vole propusnu, rahlu zemlju bogatu humusom. Prilikom sadnje preporučuje se dodati drenažni sloj na dno posude – šljunak, glinopor ili komadiće stare cigle – kako bi se višak vode mogao lakše ocijediti. Tijekom vegetacijske sezone važno je redovito ih prihranjivati tekućim gnojivima za cvjetnice, barem jednom tjedno. To potiče neprestano formiranje novih pupova i održava lišće zdravim i zelenim.

Jedan od najjednostavnijih, ali i najvažnijih koraka u njezi pelargonija jest uklanjanje ocvalih cvjetova. Osim što biljci omogućuje da usmjeri energiju na razvoj novih pupova, uklanjanje uvelih dijelova sprječava i razvoj bolesti i plijesni.

Foto: PELARGONIUM FOR EUROPE

Najčešće bolesti

Pelargonije najčešće napadaju siva plijesan (Botrytis), hrđa i pjegavost lista. Siva plijesan javlja se u uvjetima visoke vlage, a prepoznaje se po sivim nakupinama na stabljici i cvjetovima. Hrđa stvara narančaste mrlje na donjoj strani lista, dok pjegavost uzrokuje smeđe ili crne točkice. U borbi protiv ovih bolesti važno je izbjegavati pretjerano zalijevanje, osigurati dobru prozračnost među biljkama i po potrebi primijeniti ekološki fungicid.

Od nametnika najčešće probleme stvaraju lisne uši, bijele mušice i crveni pauk. Uši i mušice hrane se sokovima biljke i ostavljaju ljepljive tragove koji pogoduju razvoju gljivica, dok crveni pauk ostavlja sitne mreže na naličju lista. Za borbu protiv njih učinkovita su prirodna sredstva na bazi neem ulja, pripravci s češnjakom ili sapunicom, a kod jačih napada mogu se koristiti i blagi insekticidi.

Na kraju, ne zaboravite – pelargonije ne vole obilne kiše. Ako ih uzgajate na otvorenom, zaštitite ih od jačih pljuskova kako bi cvjetovi ostali zdravi i raskošni. Uz malo ljubavi i pažnje, vaše pelargonije cvjetat će neumorno sve do prvih jesenskih mrazova.

Pelargonije su zahvalne biljke koje uz malo truda pružaju mnogo – raskoš boja, miris ljeta i dojam uređenosti svakog doma. Prava su mala cvjetna čuda koja i dalje osvajaju na prvi pogled.

Za svaki kutak po jedna

Pelargonije se najčešće dijele na tri skupine: zonalne (uspravne), viseće (ili puzave) te mirisne pelargonije. Zonalne su idealne za tegle i žardinjere – rastu uspravno, cvjetaju obilno i dolaze u svim mogućim nijansama.

Viseće pelargonije čine slapove cvjetova koji su savršeni za viseće posude i prozorske kutije, dok mirisne sorte osim cvjetova nude i aromatično lišće koje odbija insekte – idealne su za prirodnu zaštitu od komaraca!

Foto: PELARGONIUM FOR EUROPE

Zimovanje

Ako želite svoje pelargonije sačuvati za iduću sezonu, možete ih prezimiti.

Pelargonije su trajnice, ali ne podnose mraz. Ujesen ih orežite, unutar 10-15 cm iznad zemlje, i spremite u hladan, svijetao prostor. Zalijevajte minimalno, tek toliko da zemlja ne bude potpuno suha.

U proljeće ih je dovoljno presaditi, prihraniti i iznijeti van kad prođe opasnost od mraza.