Svi govore isto: sanseverija (poznata i kao svekrvin jezik) je neuništiva i može preživjeti u ama baš svim uvjetima.

Zaboravite je zalijevati mjesecima? Nema problema. Tamni kut stana? Izdržat će. Nula pažnje? Može.

Ali što kada počne izgledati loše, kada listovi postanu blijedi i mlitavi, ili pak kada se pojave smeđi vrhovi?

Zanemarivanje o kojem nitko ne priča

Kada ljudi kažu da sanseverija voli zanemarivanje, najviše misle na zalijevanje.

To je dijelom i točno, jer njeni debeli, mesnati listovi skladište vodu, obzirom da potječe iz sušnih područja zapadne Afrike gdje kiša nije regularna pojava.

Međutim, sanseveriji je i dalje potrebno svjetlo, i to puno više nego što biste očekivali od biljke s reputacijom da preživljava u mraku.

Savjet da uspijeva na slabom svjetlu tehnički je točan, ali i vrlo varljiv.

Ona može preživjeti u takvim uvjetima i neće odmah uvenuti, ali preživljavanje i rast nisu ista stvar.

U stvarno slabom svjetlu sanseverija gotovo da ne raste. A kada izbaci nove listove, oni su tanki, slabi i blijedi. Biljka polako propada mjesecima ili čak godinama, što znači da je živa, ali se muči…

Foto: Pexels

Što svjetlo zapravo znači za biljke?

Svjetlo nije nešto što biljke samo vole – to je njihova hrana.

Fotosintezom biljke pretvaraju svjetlosnu energiju u energiju potrebnu za rast, dok se pri slabom osvjetljenju fotosinteza drastično usporava. Biljka može održavati osnovne funkcije, ali nema dovoljno energije za zdrav rast.

Novi listovi su manji i tanji jer biljka nema resurse, a postojeći se izdužuju i stanjuju dok pokušava uhvatiti što više svjetla.

Zamka zalijevanja

U takvoj situaciji zemlja ostaje vlažna puno dulje.

Ako zalijevate po rasporedu, gotovo sigurno pretjerujete, a da toga niste svjesni.

Biljka koja već gladuje zbog nedostatka svjetla sjedi u stalno vlažnoj zemlji, što rezultira time da korijen počinje trunuti. Pojavljuju se smeđi vrhovi, listovi omekšavaju pri dnu i čini se da je problem u zalijevanju, ali i dalje je pravi problem nedostatak svjetla.

Foto: Pexels

Što zapravo znači jako, indirektno svjetlo?

Ovaj izraz stvara zbrku jer mnogi misle da to znači svijetlu prostoriju ili sobu s prozorima.

Jako, indirektno svjetlo znači da je biljka blizu prozora, ali da sunčeve zrake ne udaraju direktno u listove. Najčešće je to unutar 1–1,5 metara od prozora. U prijevodu, svjetlo bi trebalo biti dovoljno jako da tijekom dana možete čitati knjigu bez dodatne rasvjete.

Naše se oči odlično prilagođavaju različitim razinama svjetla. Ono što nama djeluje svijetlo, biljkama često nije dovoljno.

Drugo zanemarivanje: prašina

Još jedna stvar o kojoj se rijetko govori je prašina.

Listovi sanseverije skupljaju je nevjerojatno puno. Široki, uspravni listovi pravi su magnet za prašinu, a prašina blokira svjetlo.

Pokušajte ih brisati svakih nekoliko tjedana.

Što sanseveriji paše?

Zalijevajte tek kada je zemlja potpuno suha (ljeti svaka 3 tjedna, zimi i rjeđe). Ne gnojite često – možda dvaput godišnje, a sa presađivanjem čekajte dok lonac doslovno ne počne pucati.

Držite je blizu prozora i povremeno pobrišite listove, piše Medium.

Foto: Pexels

Kako spasiti sanseveriju koja izgleda loše?

Ako vaša biljka djeluje blijedo, tanko ili slabo, premjestite je bliže prozoru (idealno 60–120 cm od istočnog, zapadnog ili južnog prozora).

Prestanite zalijevati po rasporedu i uvijek prvo provjerite zemlju. Očistite listove svakih par tjedana i budite strpljivi te imajte na umu da se  oštećeni listovi  neće oporaviti, ali novi će biti zdraviji.

Ako sumnjate na truljenje korijena, izvadite biljku iz lonca. Zdrav korijen je svijetao i čvrst, a truli je taman, mekan i neugodnog mirisa. U tom slučaju uklonite oštećene dijelove, pustite biljku da se osuši jedan dan i presadite u svježu, propusnu zemlju.

Foto: Pexels