FOTO: iStock
Osnovna ideja je jednostavna – svakodnevno se suočavati s vlastitim stvarima i sustavno ih pročišćavati
povezane vijesti
Iza pomalo zlokobnog naziva skriva se zapravo vrlo praktičan i oslobađajući način života koji pomaže u postizanju reda u prostoru – i u glavi.
Novi trend iz Švedske, poznat kao death cleaning, sve češće se spominje kao nasljednik popularne Marie Kondo filozofije, iako donosi bitno drugačiji pogled na (ne)potrebne stvari koje nas okružuju.
Naime, “death cleaning” ili na švedskom döstädning (riječ nastala spajanjem pojmova “smrt” i “čišćenje”) nije samo metoda pospremanja, već način razmišljanja.
Osnovna ideja je jednostavna – svakodnevno se suočavati s vlastitim stvarima i sustavno ih pročišćavati tako da, u slučaju iznenadne smrti, naši bližnji ne ostanu zatrpani stvarima i obvezama koje im ostavljamo.
Ukratko – pitate se što vam uistinu treba, a što će imati smisla ili vrijednost za vaše najbliže kada vas više ne bude.
Foto: iStock
“Death cleaning” metodom protiv gomilanja stvari
Možda zvuči pomalo morbidno, ali ovaj pristup pomaže u održavanju reda, rasterećuje dom i potiče na minimalistički stil života. Umjesto impulzivnog gomilanja, death cleaning potiče nas da sagledamo svoju imovinu s distancom i ostavimo prostor samo za ono što nam zaista nešto znači.
Ovu filozofiju osmislila je 89-godišnja Šveđanka Margareta Magnusson, koja ju je detaljno opisala u svojoj knjizi Döstädning. Na njemačkom je prevedena pod nazivom Umijeće Margaret Magnusson da pospremi posljednje stvari života, a autorica u njoj opisuje kako joj je upravo ovaj pristup pomogao da prebrodi čak 17 selidbi u životu.
U vremenu u kojem svi tražimo više prostora, više jasnoće i manje stresa – možda je upravo death cleaning ono što nam treba.
