U eri globalne epidemije pretilosti i dijabetesa, zamjene za šećer doživljavaju renesansu. Među njima, sukraloza se pozicionirala kao jedan od najčešće korištenih umjetnih zaslađivača. No dok reklamna industrija ističe njezinu moć u pružanju slatkog okusa bez kalorijskog tereta, znanstvena zajednica upozorava da sukraloza možda nije toliko bezazlena koliko se na prvi pogled čini.
čovjek stavlja zaslađivač u čaj, sukraloza

Što je sukraloza?

Sukraloza je umjetni zaslađivač, otkriven 1976. godine i odobren za upotrebu u više od 80 zemalja, uključujući Europsku uniju, SAD i Kanadu. Kemijski, riječ je o derivatu saharoze – običnog stolnog šećera – kojem su tri hidroksilne skupine zamijenjene atomima klora.

Rezultat je tvar koja je čak 600 puta slađa od šećera, ali koja se gotovo uopće ne metabolizira u ljudskom tijelu. To znači da prolazi kroz probavni sustav uglavnom nepromijenjena, pa ne pridonosi kalorijskom unosu.

Slatko bez kalorija

Sukraloza se koristi u tisućama proizvoda – od bezalkoholnih pića i voćnih jogurta, do proteinskih napitaka, žvakaćih guma i “fit” kolača. Industriji hrane ona omogućuje proizvodnju “dijetetskih” i “light” proizvoda koji zadovoljavaju potražnju za slatkim, a istovremeno ciljaju na publiku koja pazi na unos kalorija, ugljikohidrata i šećera.

Osobito je popularna među dijabetičarima, jer ne izaziva skokove šećera u krvi. No, upravo u toj prednosti – u prividnom izostanku posljedica – leži i potencijalna zamka.

Utjecaj na apetit: pojačava li glad?

Iako su početna istraživanja pokazivala da sukraloza ne utječe na apetit, novija ispitivanja bacaju drugačije svjetlo na taj odnos. Jedna studija objavljena u časopisu Cell Metabolism otkrila je da sukraloza, kad se konzumira uz ugljikohidrate, može promijeniti način na koji tijelo obrađuje šećer.

Ispitanici koji su tjedan dana svakodnevno konzumirali napitak sa sukralozom i malom količinom dekstroze (oblik glukoze) pokazali su smanjenu osjetljivost na inzulin – što je prvi korak prema razvoju metaboličkog sindroma.

Uz to, istraživači su primijetili promjene u aktivaciji moždanih regija povezanih s nagradom i apetitom, osobito u žena s prekomjernom težinom. Drugim riječima, sukraloza je kod tih osoba povećavala žudnju za hranom, umjesto da je obuzda. To sugerira da mozak možda reagira na “obećanje” kalorija koje se ne ostvaruje, što potiče dodatnu konzumaciju hrane.

Foto: Pexels

Promjene u mikrobiomskoj ravnoteži

Još jedan važan aspekt sukraloze odnosi se na njezin utjecaj na crijevni mikrobiom – zajednicu bakterija koja igra ključnu ulogu u probavi, imunološkom sustavu, pa čak i raspoloženju. Studije na životinjama pokazale su da dugotrajna konzumacija sukraloze može značajno promijeniti sastav mikrobioma, smanjujući broj korisnih bakterija poput Lactobacillus acidophilus, dok se istovremeno povećava prisutnost potencijalno štetnih mikroorganizama.

Iako su podaci na ljudima zasad ograničeni, jedna recentna studija pokazala je da samo sedam dana konzumacije napitaka sa sukralozom može dovesti do primjetnih promjena u mikrobiomskoj ravnoteži.

Te promjene, iako reverzibilne, mogu imati posljedice ako su trajnog karaktera – osobito kod ljudi koji redovito konzumiraju proizvode s ovim zaslađivačem.

Utjecaj na metabolizam i kontrolu glukoze

Za osobe s dijabetesom, sukraloza se dugo smatrala sigurnom jer sama ne povećava razinu glukoze u krvi. Međutim, nova istraživanja pokazuju da situacija nije tako jednostavna. Ako se sukraloza konzumira u kontekstu prehrane bogate ugljikohidratima, može doći do poremećaja glikemijske kontrole.

U nekim slučajevima, sukraloza čak može stimulirati izlučivanje inzulina putem tzv. “slatkih receptora” u ustima i crijevima, iako bez stvarne prisutnosti glukoze. Taj nerazmjer može zbuniti tijelo i dugoročno narušiti sposobnost pravilne regulacije šećera. Kod pretilih osoba, učinci su izraženiji, što upućuje na to da ranjive skupine možda trebaju izbjegavati ovu tvar.
Nuspojave i kontroverze

Iako je većina regulatornih tijela (uključujući EFSA i FDA) zaključila da je sukraloza sigurna za ljudsku upotrebu u propisanim količinama, kontroverze ne prestaju. Pojavile su se sumnje u moguću povezanost s promjenama u funkciji štitnjače, kancerogenim učincima u visokim dozama, pa čak i oštećenju DNK – iako su ti podaci pretežno iz laboratorijskih studija na životinjama ili stanicama.

Značajan skandal dogodio se 2023. kada je tim znanstvenika iz Njemačke i SAD-a otkrio da se tijekom razgradnje sukraloze u tijelu i pod određenim uvjetima (npr. pri zagrijavanju) može stvoriti tvar zvana sukraloz-6-acetat, koja je u nekim testovima pokazala genotoksične učinke. Iako te razine nisu postignute u uobičajenoj prehrani, pitanje sigurnosti sukraloze ponovno je dospjelo pod povećalo.

Foto: Pexels

Usporedba s drugim zaslađivačima

U odnosu na druge popularne zamjene za šećer, sukraloza ima neke prednosti, ali i mane:

• Aspartam je zaslađivač koji se razgrađuje u aminokiseline i daje nešto kalorija. Ne podnosi visoke temperature, a kod osoba s fenilketonurijom može biti opasan. Novije studije ga sve češće povezuju s povećanim rizikom od raka.
• Stevia je prirodni zaslađivač biljnog podrijetla. Nema kalorija, ne podiže šećer, a pokazuje i potencijalno povoljne učinke na krvni tlak. No, neki korisnici prijavljuju gorak okus i probavne tegobe.
• Eritritol je šećerni alkohol koji tijelo uglavnom ne probavlja, pa nema kalorijsku vrijednost. Dobro se podnosi u manjim količinama, ali u većim dozama može izazvati nadutost i proljev. Istraživanja iz 2023. sugeriraju povezanost s rizikom od tromboze, no podaci još nisu konačni.

Sukraloza se ističe kao termostabilna, vrlo slatka i kemijski otporna tvar. Međutim, njezina umjetna priroda i potencijalni učinci na metabolizam i mikrobiom postavljaju pitanja o dugoročnoj sigurnosti.

Kako je koristiti – ako uopće?

Za prosječnog zdravog čovjeka koji povremeno konzumira sukralozu, vjerojatno ne postoji razlog za zabrinutost. No, osobe koje ju koriste svakodnevno – u kavi, napicima, jogurtima i desertima – možda bi trebale razmisliti o smanjenju unosa. Pogotovo ako imaju prekomjernu težinu, dijabetes, metabolički sindrom ili već narušen crijevni mikrobiom.

Ključ leži, kao i obično, u ravnoteži. Sukraloza može pomoći da se reducira unos šećera, ali nije čarobno rješenje. Dugoročna promjena prehrambenih navika, smanjenje želje za slatkim i povratak prirodnim okusima puno su učinkovitiji i zdraviji put.

Foto: Pexels