Riječ psihologinje

Što su napadaji panike, kako se nositi s njima i kako terapija može pomoći?

Zdravlje i ja

Andrea Kostelić-Martić, Foto: Osobna arhiva

Andrea Kostelić-Martić, Foto: Osobna arhiva

Napadaj panike ili panični napadaj je iznenadan napadaj intenzivnoga straha ili intenzivne nelagode koja dostiže vrhunac unutar nekoliko minuta

S napadajima panike danas se susreće velik broj ljudi. Nažalost, mnogo njih to nikada ne bi priznali jer u društvu još uvijek postoji stigma te se većina boji da će ih netko “prozvati ludima”, piše portal Zdravlje i ja. 


Na samom početku, potrebno je naglasiti da ako se susrećete s napadajima panike, prvo što biste trebali znati to je da oni nisu ništa neobično niti stanje koje se ne može naučiti kontrolirati, ma koliko vam se strašnim činilo.


Mr. sc. Andrejom Kostelić Martić, specijalistica kliničke psihologije i kognitivno-bihevioralnom terapeutkinja, otkrila je za portal Zdravlje i ja kojim se sve tehnikama možete poslužiti da biste se suočili i smirili svoje napadaje panike.


Napadaj panike ili panični napadaj je iznenadan napadaj intenzivnoga straha ili intenzivne nelagode koja dostiže vrhunac unutar nekoliko minuta. Psihologinja Kostelić Martić objasnila je da se tijekom napadaja panike pojavljuju četiri (ili više) od sljedećih simptoma:


  1. Palpitacije, lupanje srca ili ubrzan puls
  2. Znojenje
  3. Drhtanje ili tresenje
  4. Osjećaj nedostatka zraka
  5. Osjećaj gušenja
  6. Bol ili nelagoda u prsima
  7. Mučnina ili želučane tegobe
  8. Osjećaj vrtoglavice, nestabilnosti, ošamućenosti ili nesvjestice
  9. Navale osjećaja topline ili hladnoće
  10. Parestezije (osjećaji umrtvljenosti ili bockanja)
  11. Derealizacija (osjećaj nestvarnosti) ili depersonalizacija (osoba je odvojena od same sebe)
  12. Strah od gubitka kontrole ili osjećaj da će poludjeti
  13. Strah od smrti.

“Da bi se dijagnosticirao panični poremećaj moraju se pojavljivati neočekivani panični napadaji.  Situacijski ograničeni panični napadaji najkarakterističniji su za socijalnu ili specifičnu fobiju.


Situacijski predisponirajući panični napadaji posebno su česti u paničnom poremećaju, ali mogu se katkad pojaviti u specifičnoj ili socijalnoj fobiji”, ispričala je, između ostalog.


Čitav intervju dostupan je na portalu Zdravlje i ja.