Kako hrana postaje skuplja, “staromodne” ideje sadnje hrane za osobnu potrošnju, polako se vraćaju u modu. Zanimljivo je kako se do klimatskih inicijativa globalno siromaštvo u najvećim statističkim mrežama mjerilo po količini hrane koja se proizvodi za konzumaciju (siromašni), dok su zemlje koje su proizvodile hranu za prodaju smatrane bogatima.

Danas, kada se kriteriji “bogatstva” počinju malo drugačije definirati – više prema sposobnosti samoopskrbe i preživljavanja u trenucima krize, tako se i “staromodne” ideje – poput sadnje hrane na balkonu – vraćaju u modu.

Danas one više nisu dokaz siromaštva, već indikator inteligencije, klimatske osviještenosti i općedruštvene zrelosti. Vidimo to i po cijenama kvadrata stanova građenih po ekološkim kriterijima.

Tako su, kada su tek sagrađeni, zeleni neboderi puni biljaka u Milanu imali najskuplju cijenu kvadrata u tom gradu.

S druge strane, vidjeti kod nas vrt na balkonu, primarno je značilo da u tom stanu žive umirovljenici, ili ljudi nedavno došli sa sela. Srećom, trendovi se mijenjaju, pa donosimo nekoliko naputaka o tome kako što lakše i uspješnije zasaditi vrt na balkonu.

Foto: Pexels

Prostor kao glavni izazov balkonskih vrtova

Mnogi početnici suočavaju se s izazovima poput nedostatka svjetla, ograničenog prostora i nepovoljnih vremenskih uvjeta. Kako uspješno pokrenuti balkonski vrt u različitim klimatskim područjima Hrvatske? Nepravilna njega – višak ili manjak vode, pogrešna zemlja ili kombiniranje loših susjeda, neke su od glavnih prepreka. Evo kako ih izbjeći.

Balkonsko vrtlarstvo može biti način osiguravanja svježeg povrća, začina i cvijeća na ograničenom prostoru. Balkonsko vrtlarstvo nije samo ekonomski isplativo, već pruža i psihološke prednosti, smanjuje stres i povećava osjećaj samodovoljnosti.

Osim toga, ako koristimo biopreparate, možemo biti sigurni da je hrana uzgojena na balkonu bez pesticida. Na taj način, osim što smanjujemo ugljični otisak (uštedom na transportu i plastičnoj ambalaži), osiguravamo sebi i zdravstvene prednosti.

No, kako uzgojiti nešto na nekoliko metara kvadratnih betona? Odgovor je – vertikalno vrtlarstvo. Može se koristiti viseće posude, police, stalke i lončanice na ogradama. Također ih možemo zalijevati i “uradi sam” principima kap po kap, ili čak koristiti samozalijevajuće posude (boca, špaga, osmoza).

Treći korak je biohumus kojega možete izrađivati sami, ili nabavljati lokalno u poljoapotekama. Na kraju je potrebno i zaštititi biljke od vremenskih nepogoda – zimska zaštita na kontinentu – fleksibilne folije, primjerice, i drugi “prekrivači”, ili sjenke protiv sunca na obali.

Foto: Pexels

Što se može saditi na balkonu?

Ako ste početnik, krenite s jednostavnim začinima (bosiljak, peršin) i postupno proširujte vrt kako stječete iskustvo. No, prvo trebamo voditi računa o tome u kakvoj klimi sadimo. Kontinentalna Hrvatska ima oštrije zime i veće temperaturne razlike, dok mediteransko područje ima više sunca, ali je i podložnije sušama.

Prostor na balkonu u pravilu je ograničen, ali nudi mogućnosti za sve popularniji vertikalni uzgoj biljaka.

U pravilu treba saditi ili autohtone vrste ili one posebno prilagođene nekoj klimi. Najbolji primjer su lavanda i ružmarin. Iako u kontinentalnom dijelu rastu obje ove biljke, one su drugačije podvrste – prilagođene Mediteranu ili kontinentu. Dakle, kupujte lokalno, ili razmnožite od susjeda. Ako želite saditi povrće možete papriku, rajčice, salatu, špinat ili grah – birajte vrste otporne na hladnoću.

Također vodite računa o tome traže li te biljke izravno sunce ili sjenu. Peršin, mažuran, metvica i timijan imaju vrste prilagođene kontinentu koje su otpornije na promjene temperatura (npr. noć-dan). Od cvijeća možete posaditi ljubičice, begonije i geranije koje podnose hladnije proljeće i jesen.

Ako sadite u obalnim regijama, od povrća možete se poigrati s patlidžanom, tikvicama, bosiljkom i rukolom. Ovo povrće voli više temperature i sušu klimu. Mediteran je izvrstan rasadnik za ružmarin, origano i vrste lavande otporne na sušu. Od cvijeća tu su svakako patuljasti oleanderi, bugenvilije, sukulenti, mediteranske lavande, pelargonije, lantane, ružmarin, potočnicu itd…

Odaberite dobru zemlju. Najbolje je koristiti lagane, propusne supstrate. Idealna mješavina je jedna trećina vrtne zemlje, jedna trećina komposta i jedna trećina perlita ili pijeska. Svakako treba izbjegavati čisti treset jer predugo zadržava vlagu.

Foto: Pexels

Rješenje: Sadnja po principu ‘dobrih susjeda’

Da biste osigurali zdravlje biljaka, najbolje ih je saditi po permakulturnim principima dobrih susjeda. Tako ćete osigurati otpornost bilja na bolesti i štetočine, povećati plodnost i efikasnije ćete koristiti prostor. Biljke koje sadimo zajedno međusobno se nadohranjuju i ne traže iste, već komplementarne, sastojke za rast.

Najbolji primjer loših susjeda su, na primjer, krumpir i rajčica, koji koriste iste hranjive tvari, čime jedni drugima stvaraju konkurenciju, međusobno se iscrpljuju i nijedna biljka nema dovoljno tvari za rast.

Zajedno možete saditi rajčicu, bosiljak i luk (vodite računa o tome jesu li kontinentalne vrste ili mediteranske). Bosiljak će odbiti štetne insekte, a luk će smanjiti razvoj gljivičnih bolesti. Možete pokušati zajedno posaditi i salatu, rotkvicu i špinat. Oni imaju različite dubine korijenja i ne konkuriraju međusobno hranjivim tvarima. Grah obogaćuje tlo dušikom te u kombinaciji s kaduljom koja također odbija štetočine, i krastavac će zadovoljno rasti.

Na obali možete pokušati eksprimentirati i s kombinacijama patlidžana, metvice i češnjaka. Češnjak će štiti od gljivica, a metvica privući korisne oprašivače. U kombinaciji rikole ili rukole, mažurana i cikle, mažuran će pojačati okus rukole, a cikla im neće konkurirati za hranjive tvari ni prostor. Ružmarin, lavanda i timijan, odnosno majčina dušica, dobra su kombinacija za privlačenje oprašivača, tjeranje komaraca i svi su otporni na sušu.

Pripazite da ne sadite zajedno bosiljak i ružmarin jer imaju različitu potrebu za vlagom. Ne valja saditi zajedno niti luk i mahunarke jer će luk usporiti rast mahunarki konkuriranjem za iste hranjive tvari.

Foto: Pexels

Koja su ograničenja vrtova na balkonu?

Najveći može biti nedostatak svjetla. Ako vam je balkon na sjevernoj strani, treba birati biljke kojima treba minimalno svjetla. Česte pogreške su i prekomjerno zalijevanje. Biljkama ne treba toliko vode koliko se nama čini da im treba. Bolje ih je zalijevati češće po malo, nego ih rjeđe šokirati kad se zemlja potpuno presuši.

Izbjeći prekomjerno zalijevanje može se tako da koristimo tegle s drenažnim rupama (u onima bez rupa može doći do truljenja korijena). Ispod osnovne tegle može se postaviti tanjurić da višak vode iscuri, a biljka ga može po potrebi ponovno povući natrag.

Dobro je na dno tegle staviti drenažni sloj poput šljunka, ekspandirane gline, komadiće stare cigle i sl. Taj sloj sprečava zadržavanje vode oko korijena.

Zalijevati treba tek kada je zemlja suha dva do tri centimetra ispod površine (zabodite prst u zemlju ako je ispod dva cm suho – zalijte, ako je vlažno – pričekajte).

Također je dobro zalijevati rano ujutro ili predvečer jer to smanjuje isparavanje, pa biljke mogu bolje upiti vodu. Nikada ne zalijevati po jakom suncu, to može spržiti biljke. Simptomi prekomjernog zalijevanja su žućenje listova, mekani ili truli korijen i plijesan na površini zemlje.

Stručnjaci smatraju da je biljkama bolje dati manje vode nego previše.

Uz pravilnu pripremu, balkonsko vrtlarstvo može biti ugodno, korisno, zabavno i isplativo i u kontinentalnoj i u mediteranskoj Hrvatskoj. Ključ je u odabiru otpornih biljaka, pametnom korištenju prostora i pravilnoj njezi.

Iako postoje izazovi, brojni primjeri pokazuju da je moguće stvoriti bujan vrt čak i na najmanjem balkonu.

Permakulturni pristup balkonskom vrtlarstvu omogućuje stvaranje samoodrživog sustava u kojem biljke međusobno podržavaju rast. Ključ je u pravilnom odabiru kombinacija, prilagodbi na klimu i praćenju reakcija biljaka. Iako postoje ograničenja, uz malo eksperimentiranja svatko može postići uspjeh – čak i na najmanjem balkonu.