Listopad je mjesec borbe protiv raka dojke koji je u cijelom svijetu posvećen podizanju svijesti o važnosti preventivnih pregleda sa zajedničkim ciljem upozoravanja na važnost ranog otkrivanja raka dojke da bi se povećao broj izliječenih žena i smanjila smrtnost od ove opake bolesti.

U mjesecu kojeg znamo i pod nazivom “Mjesec ružičastih vrpci” razgovarali smo sa prim. Helenom Glibotić Kresina, dr.med, spec. javnog zdravstva, prim. Svjetlanom Gašparović Babić, dr. med., spec. javnog zdravstva i Ines Vrljić, mag. admin. publ., županijskom koordinatoricom Nacionalnog programa prevencije raka dojke.

U suradnji s ovim sposobnim i stručnim ženama koje su život posvetile pomaganju oboljelima, pripremili smo iscrpan vodič od A-Ž na temu raka dojke u kojemu možete doznati mnoštvo korisnih informacija koje život znače u trenucima kada ni same ne znate otkuda početi, kome se obratiti i koje korake poduzeti.

prim. Helena Glibotić Kresina, dr. med, spec. javnog zdravstva, sudjelovala je na panelu “Žene od A do Z: Od ambicije do zdravlja“

Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati

Što je rak dojke, tko ga može dobiti i – je li nasljedan?

Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promjene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo.

Takve promijenjene stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela, tada kažemo da je rak metastazirao.

Koji su uzroci i rizični čimbenici za nastanak raka dojke?

Pravi uzrok nastanka karcinoma dojke nije poznat. Za sada ne možemo nastanak karcinoma spriječiti, ali možemo odgovornim ponašanjem doprinijeti da se karcinom dijagnosticira na vrijeme, u ranom stadiju kada je još lokaliziran i kada su šanse za njegovo izlječenje velike.

Umjesto o uzroku, kod karcinoma dojke govorimo o rizičnim čimbenicima.

To su oni čimbenici koji povećavaju rizik od obolijevanja kod neke osobe. Rak dojke češće se javlja kod žena i u dobi 50 godina i više. Kao rizični čimbenici nadalje se navode prva menstruacija prije jedanaeste godine, zadnja menstruacija tj. menopauza nakon 50. godine života.

Osim toga, osobe koje nikada nisu rađale ili nikada nisu dojile, koje imaju pojavu raka dojke ili/i raka jajnika kod majke ili bližih srodnika te osobe koje su već imale rak dojke spadaju u grupu s povećanim rizikom za obolijevanje. To su rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati.

No, na rizične čimbenike koji se vezuju uz stil života koji vodimo svakako možemo utjecati na način da nezdrave životne stilove zamijenimo zdravima.

U nezdrave stilove života koji se vezuju uz nastanak svih karcinoma pa tako i karcinoma dojke spadaju konzumacija nezdrave, šećerom i masnoćama bogate prehrane, tjelesna neaktivnost, povećana tjelesna težina u menopauzi, konzumacija alkohola, pušenje.

Važno je znati da postojanje jednog ili više rizičnih čimbenika kod osobe ne znači nužno i da će osoba oboljeti od raka dojke.

Rizični čimbenici nas samo upozoravaju da moramo više brige posvetiti svome zdravlju te redovito kontrolirati dojke.

Koliko osobni način života utječe na razvoj tumora, postoje li neke stvari koje treba izbjegavati u svrhu prevencije?

Puno je toga što možemo učiniti za unaprjeđenje vlastitog zdravlja i prevenciju bolesti. Osnovno je shvatiti da je naše zdravlje naša odgovornost!

Važno je njegovati zdrav stil života kao najbolju mogućnost za očuvanje zdravlja dojki – zdravo se hraniti, biti aktivni, izbjegavati pušenje i pretjeranu konzumaciju alkohola.

Time ćemo, primjerice, izbjeći pretilost u postmenopauzi koja je dokazani faktor rizika za nastanak raka dojke. Međutim, to nije dovoljno. U prevenciji raka dojke veliku važnost ima redovito kontroliranje, čime omogućujemo otkrivanje bolesti u ranoj fazi, kada je ona izlječiva!

Konkretno, treba voditi brigu o zdravlju dojki tako da se jednom mjesečno obavlja samo pregled i obavezno odazove na Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja raka dojke u sklopu kojeg se sve žene u dobi 50-69 godina pozivaju da jednom u dvije godine obave preventivno mamografsko snimanje.

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se mogu otkriti promjene na dojci i do dvije godine ranije od pojave kliničkih simptoma (promjene na koži dojke, pojave iscjetka ili palpabilne kvržice).

prim. Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., spec. javnog zdravstva

Samopregled dojki

Koji su simptomi raka dojke?

Rak dojke najčešće ne boli, a ponekad i u stadiju kada se proširi i metastazira ne mora davati nikakve simptome. Međutim, važno je znati prepoznati promjene na dojci koje mogu značiti potencijalnu opasnost te nas uputiti dodatno posjetimo doktora i učinimo dodatne dijagnostičke pretrage.

Kao važni simptomi koji upućuju na neko patološko stanje u dojci navodi se pojava bezbolnog čvorića u dojci ili zadebljanje u dojci koje je drugačije od okolnog tkiva, pojava promjene veličine jedne dojke, uvlačenje kože na dojci, promjena u koži dojke kao što je crvenilo kože, naborana koža koja izgleda poput kore od naranče, pojava uvlačenja ili iscjetka iz bradavica.

Svi ovi znakovi i simptomi ne znače nužno da osoba ima rak dojke.

Oni se mogu pojaviti i u drugim bolestima dojke, ali važno ih je poznavati te se u slučaju njihove pojave obavezno javiti doktoru medicine. Ne postojanje ovih znakova ne znači da žene ne trebaju redovito kontrolirati zdravlje svojih dojki.

Upravo provođenje mamografije i ultrazvuka može otkriti patološku pojavu u ranim stadijima i prije pojave nekog od simptoma.

Što je samopregled dojki i koliko ga često treba napraviti?

Samopregled dojki vizualni je i palpatorni pregled koji svaka žena obavlja sama sebi. Potrebno je već od rane mladosti (oko 18. – 20. godine života) steći naviku obavljanja samopregleda, jer da bi znali prepoznati promjene, moramo upoznati normalno stanje (oblik, teksturu i boju) svojih dojki.

Samopregled obavljamo jednom mjesečno, žene u reproduktivnoj dobi nakon menstruacije (od petog do desetog dana ciklusa), a žene u postmenopauzi bilo koji dan u mjesecu.

Ispred ogledala, u stojećem stavu, ispravljenih ramena i podbočenom položaju ispituju se veličina, oblik i boja dojki, simetričnost oblika dojki, odsustvo oteklina i drugih abnormalnosti.

Nakon toga podignu se ruke i traže iste promjene. Palcem i kažiprstom treba nježno stisnite bradavice da bi eventualno otkrio sekret koji može biti bjeličaste, žućkaste boje ili sukrvav.

Slijedeći korak je pregled dojki u ležećem položaju.

Desnom rukom opipava se lijeva dojka i obrnuto. Za opipavanje dojke koriste se jagodice ispravljena tri prsta (kažiprst, srednji i prstenjak), srednje jak pritisak i kružni pokreti prstiju.

Važno je opipavanjem preći cijelu dojku, od ključne kosti do početka želuca i od jedne do druge pazušne jame. Pazušne jame također se pregledavaju.

Samopregled dojki može se početi i od bradavice, krećući se u sve većim koncentričnim krugovima ka vanjskim dijelovima dojki.

Od značaja je i da za dijelove dojki neposredno ispod kože primijeni blaži, a za dublje strukture intenzivniji pritisak prstima. Samopregled je najbolje izvršiti nakon tuširanja, kada je koža vlažna i klizava.

Ines Vrljić, mag. admin. publ., županijskom koordinatoricom Nacionalnog programa prevencije raka dojke.

Nacionalni preventivni program “Rano otkrivanje raka dojke”

Kada se javiti na prvu mamografiju te koja je razlika između mamografije i ultrazvuka dojke?

Prema preporuci Ministarstva zdravstva prvi mamografski pregled dojki (bazičnu mamografiju) svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života.

Kod žena koje u obitelji imaju slučajeve raka dojke kod bližih srodnika, preporuča se i ranije započinjanje redovitih mamografskih pregleda u dogovoru s doktorom obiteljske medicine.

Žene u dobi od 40-te do 49-te godine trebaju svake dvije godine obaviti mamografski pregled prema uputi svog doktora. Od 50-te godine života do 69-te godine, žene ulaze u probir putem Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.

Mamografija je rendgenska pretraga u kojoj se za prikaz strukture dojki koriste niske doze rendgenskog zračenja. Mamografija otkriva promjene u dojci koje su toliko malene da se ne mogu otkriti niti jednom drugom dijagnostičkom pretragom. Zbog toga mamografiju smatramo zlatnim standardom u otkrivanju raka dojke.

Ultrazvuk je pretraga koja je dijagnostička metoda izbora kontrole zdravlja dojki kod žena mlađih od 40 godina. Žene mlađe dobi imaju gusto tkivo dojke kroz koje teže prolaze rendgenske zrake pa je kod njih mamografski pregled manje pouzdan.

Za sve žene starije od 40 godina sam ultrazvuk nije dovoljna dijagnostička pretraga, nego se on često kombinira uz mamografiju radi sigurnijeg otkrivanja sumnjivih promjena.

Važno je napomenuti da su mamografija i ultrazvuk komplementarne metode koje nadopunjuju jedna drugu te liječnik može ženu nakon obavljene mamografije uputiti na ultrazvuk i obrnuto, kao i na neke druge pretrage ako je potrebno.

Kako je nastao Nacionalni preventivni program “Rano otkrivanje raka dojke”?

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije redovno se prati slika zdravlja populacije, a potom predlažu i provode mjere očuvanja i unapređenja zdravlja te prevencije bolesti.

Još 2003. godine uočeno je da je rak dojke najčešći rak u žena, koji je u svijetu tada predstavljao 10,1 posto svih dijagnosticiranih malignoma.

Najčešći je uzrok smrti žena u dobi od 35 do 59 godina, a najviši je postotak u ukupnoj smrtnosti zbog raka u dobi od 45 do 49 godina (32 posto).

Odjel Socijalne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo tada je počeo s pripremama za provođenje preventivnog programa poštujući sve relevantne smjernice.

Odlukom nadležnih tijela Primorsko-goranske županije krajem 2004. godine započeo je pilot projekt „Rano otkrivanje raka dojke u žena Primorsko-goranske županije“ u suradnji sa svim relevantnim institucijama u sustavu (Klinički bolnički centar Rijeka, Dom zdravlja Primorsko-goranske županije – ispostava Opatija, gradovi i općine Županije.

Pilot projektom, kojim se testiralo provođenje cijeloga programa, obuhvaćeno je 2 500 žena s područja bivše općine Opatija, u dobnoj skupini od 50-69 godina.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi prepoznalo je važnost i uspješnost provođenja programa u Primorsko-goranskoj županiji pa je dvije godine kasnije Vlada Republike Hrvatske sredinom 2006. godine usvojila je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke koji se tada počeo provoditi u cijeloj Republici Hrvatskoj.

Obzirom da sprečavanje nastanka malignih bolesti ima ograničenu učinkovitost, važno je što ranije ih otkriti, što se provodi skriningom ili probirom, odnosno u ovome programu mamografijom, kada se promjene na dojci otkrivaju u fazi kada još nemaju simptoma i kada je bolest izlječiva.

Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ poziva žene na preventivni mamografski pregled pozivom na kućnu adresu s točnim terminom pregleda i s mogućnosti prenaručivanja.

Glavni je cilj programa smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak u početnom stadiju te poboljšati kvalitetu življenja bolesnica s rakom dojke. Žene u dobi 50-69 godina pozivaju se na mamografski pregled svake dvije godine.

Više od 90 posto bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Petogodišnje preživljenje u tom je slučaju 96 posto.

Danas se program provodi u cijeloj Republici Hrvatskoj, a nositelji i koordinatori programa su županijski zavodi za javno zdravstvo u suradnji s ostalim sudionicima u programu.

Važna je i suradnja s medijima radi promocije programa i plasiranja točne informacije što širem krugu ljudi.

Besplatni broj telefona za sve informacije u Nastavnom zavodu za javno zdravstvu Primorsko-goranske županije je 0800 200 041.

Povodom obilježavanja Dana ružičaste vrpce i mjeseca borbe protiv karcinoma dojke, u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja hrvatskog primorja Rijeka održana je panel rasprava “Žene od A do Z: Od ambicije do zdravlja“. Razgovor je moderirala predsjednica Primorsko-istarske podružnice HUOJ-a Ermina Duraj, a govorilo se o dijagnostici i oblicima liječenja raka dojke, preprekama na putu prema ozdravljenju, procesima koje žene prolaze kod dobivanja dijagnoze raka dojke, uključujući i važnost uspostavljanja ispravne komunikacije liječnika s pacijenticama.

Mobilni mamograf

Nedavno je objavljeno da je u Hrvatskoj već sedmu godinu zaredom u trajanju pad mortaliteta od raka dojke za čak 30%. Je li to rezultat većeg odaziva žena na preventivne preglede i kakva je situacija na razini županije?

Ciljevi Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja raka dojke su smanjiti mortalitet od raka dojke za 15-25%, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku te poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.

Nakon uvođenja programa probira, udio novootkrivenih karcinoma dojke u lokaliziranom stadiju u dobi 50–69 godina je 60–70%, a prije uvođenja programa probira je taj udio bio niskih 40%, tako da je pad mortaliteta od raka dojke rezultat programa, a rezultati bi bili još bolji da se poveća odaziv.

Na razini županije još uvijek bilježimo visoki mortalitet od raka dojke, što ukazuje na nužnost povećanja odaziva i kontinuiranog provođenja programa.

U Dom zdravlja stigao je i mobilni mamograf. Što to znači za pacijentice?

Jako smo zadovoljni što je u Dom zdravlja PGŽ stigao mobilni mamograf. Mobilnim mamografom olakšat će se mamografski pregledi ženama koje su udaljene od većih zdravstvenih centara pa im je radi toga odlazak na mamografske preglede otežan. Tu prvenstveno mislimo na područje Gorskog kotara ili otoka.

Upravo će mobilna mamografija u tim područjima osigurati veću teritorijalnu pokrivenost i omogućiti ženama tog područja veću mogućnost otkrivanja sumnjivih patoloških promjena u doci u što ranijoj fazi.

Kada se otkrije kvržica, kome se prvo treba javiti?

Ženske dojke se stalno mijenjaju počevši od razvoja dojki u pubertetu, tijekom trudnoće pa sve do menopauze. Na promjenu u strukturi dojke važan utjecaj imaju hormoni na koje je tkivo dojke jako osjetljivo. To se najbolje može predočiti promjenom u strukturi dojki tijekom menstruacijskog ciklusa.

I upravo iz razloga upoznavanja vlastitog tijela , njegovih fizioloških promjena i eventualnog primjećivanja promjene u strukturi dojki koja do tada nije bila uobičajena, savjetuje se ženama jednom mjesečno učiniti samopregled dojki.

Većina kvržica koja se na taj način otkrije je dobroćudne naravi, ali je svako preporuka da se takve promjene što prije dodatno dijagnostički obrade kod doktora obiteljske medicine kako bi se isključila potencijalna maligna bolest.

Koja je daljnja procedura, za žene koje možda ne znaju korak po korak?

Daljnja procedura, vrsta liječenja i oporavak nisu isti kod svih pacijentica, individualni su, a odabir liječenja ovisi o vrsti tumora i njegovoj proširenosti. Važno je slušati preporuke onkologa i vjerovati mu.

Liječenje raka dojke znatno je napredovalo i danas daje dobre rezultate.

Nema čekanja

Koji su najveći izazovi ženskog zdravlja u PGŽ-u?

Najveći izazovi ženskog zdravlja u Primorsko goranskoj županiji su kronične nezarazne bolesti. Iz te velike skupine bolesti kao vodeće uzroke pobola i smrtnosti u ženskoj populaciji izdvajamo srčanožilne bolesti i malignome.

Procjenjuje se da se 80 posto bolesti srca, 90 posto šećerne bolesti tipa 2 i jedna trećina malignih bolesti može spriječiti provođenjem zdravih životnih navika.

U njih spadaju konzumacija zdrave, mediteranske prehrane, redovita tjelesna aktivnost, ne konzumacija alkohola, prestanak pušenje te odgovorno zdravstveno ponašanje.

Za promijeniti lošu zdravstvenu naviku u dobru nikad nije kasno, stoga je važno shvatiti da se dobro zdravlje ne može dobiti na poklon, nego se za dobro zdravlje trebamo potruditi odgovornim zdravstvenim ponašanjem.

Imaju li žene dovoljno liječnika specijalista koji se bave ovom tematikom u Rijeci te koliko se dugo čekaju pregledi?

U sklopu Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja raka dojke čekanja nema. Žene se pozivaju na preglede u točno definiran dan i sat te u lokalitet najbliži mjestu stanovanja.

Nema čekanja niti potrebe za uputnicom.

Ako žena ne može doći u navedeni termin za dogovor novog termina na raspolaganju joj je besplatni telefonski broj na koji se javlja županijska koordinatorica programa u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije koji je nosioc i koordinator programa.

Imate li savjet o tome kako biti podrška pacijentici u trenutku suočavanja s dijagnozom?

Važno je znati da nije svaka promjena na dojci maligna, dapače ako se nešto i napipa veća je vjerojatnost da se radi o benignoj promjeni koje u češće.

Nadalje, ako se i dijagnosticira rak, to ne znači da se on ne može liječiti i izliječiti. U trenutku dijagnoze važno je slušati preporuke onkologa u vezi liječenja i oporavka te imati vjere u izlječenje.

Ako je potrebno, zatražiti i pomoć psihologa. Svatko se s bolešću suočava na svoj način, ali uvijek je dobro sve što vas muči pitati stručne osobe, a ne tražiti informacije na internetu s nepouzdanih izvora.

U Rijeci djeluje i udruga žena operiranih dojki Nada u kojoj možete dobiti jako korisne savjete kao i podršku i ohrabrenje. Ponekad je razgovor s nekim tko je sve to prošao i izliječio se najbolja opcija.

Na pitanja u članku odgovorile su:
Prim. Helena Glibotić Kresina, dr. med, spec. javnog zdravstva
Prim. Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., spec. javnog zdravstva
Ines Vrljić, mag. admin. publ., županijska koordinatorca Nacionalnog programa prevencije raka dojke

__

Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Primorsko-goranska županija.