Foto. MATEA JURČIĆ
U sklopu obilježavanja 1.100 godina Hrvatskog Kraljevstva, sudionici radionice u Gradskoj knjižnici Rijeka istraživali su mogućnosti redizajna starog tekstila kroz izradu zakrpa i prišivaka inspiriranih starohrvatskim pleterom
povezane vijesti
U prostoru Gradske knjižnice Rijeka održana je »Zakrpaj! radionica redizajna, održivosti i kreativnog popravljanja« pod vodstvom poznate riječke umjetnice i dizajnerice Tanje Blašković kroz čiji se rad održivost uvijek nameće kao glavni motiv.
Radionica je okupila sudionike različitih dobnih skupina i stupnja znanja o šivanju, ali jednako zainteresiranih za spoj dizajna, održivosti i kulturne baštine.
U sklopu obilježavanja 1.100 godina Hrvatskog Kraljevstva, sudionici su istraživali mogućnosti redizajna starog tekstila kroz izradu zakrpa i prišivaka inspiriranih starohrvatskim pleterom, prepoznatljivim uzorkom isprepletenih linija koji simbolizira povezanost i kontinuitet.

Foto: Matea Jurčić
ODRŽIVA MODA
– Pleter je specifičan jer prikazuje razvoj hrvatske kulture na specifičan naziv, iako je na prvu možda sličan nordijskim pleterima, zapravo je poseban po tome što ima tri linije, tzv. troplet, kaže Tanja dok na stolu pokazuje različite dizajner i materijale te pojašnava kako prenijeti motiv na tkaninu.
Polaznicima je pokazala najjednostavniji šav i način šivanja, predloživši da motivi budu kolažirani tako da svaka linija bude druge boje, u slojevima. Proces izrade prišivka voditeljica je pojasnila na vrlo jednostavan način. Prvo se isprintani dizajn izreže uz rubove i stavlja na tkaninu, a potom se linije ocrtavaju kredom.
POVIJEST PLETERAPleter je geometrijski ukras korišten od prapovijesti te u helenističkoj, rimskoj, bizantinskoj, islamskoj i kršćanskoj umjetnosti. Nalazi se (nešto drugačiji) u sjevernoj i srednjoj Italiji, Španjolskoj, Irskoj, Egiptu, Armeniji i Gruziji. Pleter je uglavnom naziv za predromanički ukras arhitektonskih pojedinosti i crkvenoga namještaja u razdoblju od 8. do 11. st. Starohrvatske pletere nalazimo gotovo posvuda gdje je hrvatska kultura imala veći ili manji utjecaj, uglavnom u i na crkvama koje su građene predromaničkim hrvatskim slogom u razdoblju od 9. do 12. stoljeća te u ranohrvatskim samostanima iz istog razdoblja. |
Nakon toga se odgovarajućom iglom i koncem šiva crtica po crtica dok se ne iscrtkaju sve linije pletere. Potom se gotovi prišivak stavlja na tkaninu koju želite zakrpati i potom ponovno iglom i koncem, prišiva.
Tijekom radionice polaznici su učili osnovne tehnike ručnog šivanja, apliciranja tkanina i načine na koje se odjeći može produžiti život kroz popravljanje i prenamjenu.
Cilj radionice bio je potaknuti svijest o održivoj modi i smanjenju tekstilnog otpada, uz istodobno njegovanje kulturnog nasljeđa. Na radionici je sudjelovalo petnaestak ljudi, a među njima i Megi koja se prijavila jer je htjela popuniti dan s aktivnosti tako da nije stalno doma.

Foto: Matea Jurčić
PRILIKA ZA KREATIVNOST
– Par mjeseci sam bila nezaposlena pa mi je trebalo nekakvo uzbuđenje, otkriva nam Megi koja je, u međuvremenu, pronašla posao, i to kao učiteljica.
– Radionica je super i zabavna, kao i voditeljica. Imate priliku biti kreativni i pratiti upute te stvoriti nešto svoje, kaže.
Pored Megi sjedi i Nives koja, iako je tek nedavno počela šivati, već otkriva svoj prirodni talent za ovu aktivnost.
– Zaključila sam da imam nekoliko stvari koje moram zakrpati ručno pa mi je ova radionica došla kao motivacija da to napokon napravim, kaže. Dodaje da se ljubav prema šivanju javila kada je prijateljici za svadbeni poklon izradila vrećicu za kruh na kojoj je izvezla različite motive poput sira i cherry rajčica.
Pojašnjava da jako voli ručne radove kao poklone jer dodaju dašak osobnosti pa nam sada ostaje samo razmišljati o tome što li će još proizaći iz njezinih kreativnih ruku s iglom i koncem.
Gradska knjižnica Rijeka na gotovo dva sata postala je mjesto gdje su se konac, tkanina i tradicija spojili u suvremeni izraz, a pleter kao inspiracija i simbol koji nadilazi ornament, postao je polazište za promišljanje o održivosti i stvaranju nečeg novog iz postojećeg.

Foto: Matea Jurčić
SUVREMENIK TOMISLAV
Sudionici su radionicu završili s vlastitim prišivcima i novim znanjem o tome kako popraviti, prenamijeniti i čuvati odjeću, kao čin poštovanja prema stvarima, tradiciji i okolišu.
Ova radionica samo je dio programa Gradske knjižnice Rijeka »Tomislav. Novo riječko izdanje«. Program je usmjeren interpretaciji i edukaciji baštine kralja Tomislava i kulture Hrvatskog Kraljevstva u X. stoljeću kroz suvremene edukacijske, kulturne i umjetničke prakse relevantne i bliske suvremenoj zajednici kroz platformu art-kvarta »Benčić« u Rijeci.
– Gradska knjižnica Rijeka povodom vrijedne obljetnice usmjerit će se na kreativno i umjetničko reinterpretiranje i aktualizaciju baštine kralja Tomislava, ali i šire povijesti Hrvatskog Kraljevstva. Kroz moderne tehnologije, novije pedagoške pristupe i interdisciplinarnost Tomislav će se tretirati kao naš suvremenik.
Ujedno, oblikovatelje posebno zanimaju područja kao što su povijest kulture, svakodnevice, mentaliteta (kroz prizmu francuske škole »Annales«) te njihovo aktualiziranje u kontekstu trećeg desetljeća XXI. stoljeća, stoji na službenim stranicama knjižnice.

Foto: Matea Jurčić