Tijekom rezidbe vinove loze mogu se uočiti simptomi zaraze uzročnicima bolesti drva (eska, petrijeva bolest, eutipoza). Zaštita protiv bolesti drva vinove loze svodi se na dvije mjere: uklanjanje orezanog drva i zaštitu rana od rezidbe biološkim fungicidom na bazi gljivice Trichoderma spp. Vintec (Trichoderma atriviride SC1) je trenutno jedino sredstvo registrirano za tu namjenu. Primjenjuje se u razdoblju mirovanja, a optimalnu učinkovitost postiže pri dnevnoj temperaturi od minimalno 10°C u uvjetima relativne vlage zraka najmanje 70%, te bez mraza i kiše u prva 24 sata od primjene.

Na orezanoj rozgvi možemo uočiti i simptome crne pjegavosti. Zaražena rozgva je izbijeljela, sivkasto-srebrnkaste boje s crnim točkicama. I u tom slučaju orezane lucnjeve treba odstraniti iz vinograda i spaliti ih.

Visoka temperatura sredinom veljače dovela je do kretanja vegetacije i bubrenja pupova koštuničavog voća. Od faze nabubrenih pupova, a tijekom kišovitih dana koštuničavom voću prijeti opasnost od infekcije uzročnicima bolesti, osobito uzročnikom kovrčavosti lista breskve i nektarine, šupljikavosti lista, paleži cvijeta i grančica, te rogača šljive.

Mjere zaštite od štetnih organizama u trajnim nasadima počinju orezivanjem, stoga se voćarima preporuča da prilikom rezidbe koštuničavog voća (breskva, nektarina, marelica, višnja, trešnja, šljiva), uklone sve suhe grane i zaostale mumificirane plodove. Nakon rezidbe, a prije samog kretanja vegetacije (najkasnije u fazi nabubrenih pupova) potrebno je obaviti prskanje pripravcima na osnovi bakra.

Radi suzbijanja štitastih uši, jaja lisnih uši i crvenog voćnog pauka, bakrenom pripravku možete dodati mineralno ili parafinsko ulje ili koristiti gotovu tvorničku kombinaciju bakra i mineralnog ulja. Tretiranje je uvijek bolje obaviti prije najavljene kiše.

Temperature zraka su od početka 2023. bile jako promjenljive, s podosta vlage, pa se to odrazilo i na uzgoj luka i češnjaka jer su nastali povoljni uvjeti za primarni razvoj plamenjače i plijesni u usjevu zimskog luka uzgajanog iz sjemena. Stoga se onima koji uzgajaju zimski luk preporučuje redovito praćenje zdravstvenog stanja luka i pravodobno suzbijanje uzročnike bolesti nekim od dopuštenih pripravaka.

Češnjak je vrlo otporan na niske temperature, pa dobro prezimljava, a češnjevi za reprodukciju svakako moraju biti izloženi niskim temperaturama.

Pri uzgoju ozimog (zimskog) češnjaka u idućem razdoblju valja planirati zaštitu od uzročnika bolesti i štetnika, a pri izboru sredstva za zaštitu birati dopuštene pripravke u našoj zemlji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također se preporučuje vješati žute ljepljive ploče ili postavljati žute posude radi ulova češnjakove muhe. Češnjakova je muha prilagođenija nižim temperaturama zraka od lukove muhe, pa se javlja nešto ranije. U našoj zemlji nema registriranih insekticida za suzbijanje češnjakove muhe, ali se mogu koristiti pripravci registrirani za suzbijanje tripsa, koji istodobno umanjuju napad povrtnih muha. Uz pridržavanje plodoreda i pokrivanje gredica češnjaka na manjim površinama paučinastom folijom smanjuje se napad češnjakove muhe.

Usjeve zimskog luka na otvorenim gredicama koji se namjeravaju koristiti kao mladi luk također se preporučuje mehanički zaštititi paučinastom folijom od mogućeg napada prve ili prezimljujuće populacije lukove muhe.