iStock
Ova metoda čišćenja jednostavan je način da se suočite s neredom u svom domu, bez obzira na to koliko se činilo teškim
povezane vijesti
Nered se često gomila neprimjetno, sve dok jednog dana ne shvatite da ste okruženi stvarima koje ne znate odakle početi raščišćavati.
Upravo zato sve više ljudi koristi takozvano pravilo “najgore prvo”, jednostavnu, ali vrlo učinkovitu strategiju koja predlaže da se prvo suočite s onim što vam se čini najteže.
Foto: Pexels
Što je pravilo “najgore prvo”
Ideja je jednostavna: umjesto da počnete s manjim zadacima, prvo napadnete najveći, najneugodniji ili emocionalno najzahtjevniji dio nereda, bilo da je to pretrpana garaža, ladica s dokumentima ili kutije uspomena. Kad se s tim obračunate, sve ostalo djeluje lakše.
U praksi to znači da se odmah suočite s dijelom doma koji vas najviše frustrira ili koji godinama izbjegavate. Nakon toga, svaka manja ladica ili ormar čine se trivijalnima.
Zašto ova metoda djeluje?
Prvo, pomaže vam da prebrodite strah od početka. Nerijetko odgađamo čišćenje ne zato što nemamo vremena, nego zato što nas iscrpljuje pomisao na količinu stvari i odluka koje treba donijeti. Kad se jednom suočite s najgorim dijelom, taj strah nestaje i dobivate osjećaj kontrole.
Drugo, jača sposobnost donošenja odluka. Nakon što prođete kroz teške predmete, poput uspomena, starih papira ili garderobe s emocionalnom vrijednošću, lakše odlučujete što zadržati ili baciti u ostatku doma.
Ova metoda najbolje funkcionira kod osoba koje su odlučne, motivirane i vole brze rezultate. Takvima prva velika pobjeda daje snažan poticaj da nastave.
Foto: Pexels
Potencijalne zamke i kako ih izbjeći
Naravno, pristup „najgoreg prvo“ nije za svakoga. Najčešća opasnost je izgaranje. Suočavanje s najtežim zadatkom može biti fizički i emocionalno iscrpljujuće, pa se preporučuje raditi u kraćim intervalima i redovito praviti pauze.
Drugi izazov je anksioznost. Ako čišćenje traje danima ili tjednima, lako je izgubiti motivaciju. U tom slučaju važno je pripremiti se mentalno i krenuti s jasnim planom, primjerice, odlučiti da ćete svaki dan provesti samo sat vremena u toj prostoriji.
Za osobe koje se lako preplave osjećajima, pate od umora ili teže donose odluke, bolje su blaže metode poput “10-10” pristupa (bacite deset stvari, odložite deset) ili metode granica (odredite koliko prostora nešto smije zauzimati).
Foto: Pexels
