
Vesna Bonata, Arijana Mršić, Alenka Suzić, Foto: Privatna arhiva, Vixualize
Prve reakcije, kada je Europska unija uvela zabranu upotrebe TPO-a u kozmetičkim proizvodima, za mnoge su bili šok i nevjerica. Promjena je zahtijevala dodatnu edukaciju i testiranje novih proizvoda, ali kozmetičarke ipak nisu osjetile veći negativan utjecaj na poslovanje
Od 1. rujna 2025., pravnom regulativom u Europskoj uniji više nije dopuštena uporaba TPO-a, sastojka koji se godinama koristio za stvrdnjavanje gelova i lakova pod UV svjetlom jer je sada službeno dodan na listu zabranjenih sastojaka u kozmetici.
Puni naziv sastojka glasi trimetilbenzoil-difenilfosfin oksid, a riječ je o fotoinicijatoru koji omogućuje brzo stvrdnjavanje proizvoda pod UV svjetlom pa se zbog toga najčešće nalazio u UV gelovima i trajnim lakovima za nokte, a ponekad i u ljepilima za ekstenzije trepavica, upotrebljavajući se isključivo u profesionalnim salonima.
Međutim, prepoznat je kao potencijalno štetan te je, na temelju klasifikacije kao CMR tvar kategorije 1B (mogući karcinogen, mutagen ili reproduktivno toksičan), njegova upotreba potpuno zabranjena u državama članicama Europske unije.
TPO je već dulje vrijeme pod nadzorom europskih zdravstvenih tijela, a 2014. godine, Znanstveni odbor za sigurnost potrošača (SCCS) izdao je mišljenje o njegovoj sigurnosti i mogućim učincima.
Zatim je 2019. godine TPO klasificiran kao CMR tvar (potencijalno kancerogen, mutagen ili reprotoksičan) i svrstan u kategoriju CMR 2, što znači da se sumnjalo da je toksičan za ljudsku reprodukciju. U tom je trenutku njegova uporaba bila dopuštena uz ograničenja (najviša dopuštena koncentracija iznosila je 5 posto).
Međutim, 2025. godine, nova znanstvena istraživanja potaknula su tijela Europske unije na ažuriranje procjene. TPO je ponovno klasificirana kao CMR 1B (dokazano toksičan za ljudsku reprodukciju sukladno Uredbi br. 2025/977, poznatoj kao »Omnibus VII«) što je dovelo do njegove zabrane u kozmetičkim proizvodima prema Europskoj uredbi o kozmetičkim proizvodima (EZ br. 1223/2009).
Ponovna klasifikacija temeljila se na istraživanjima provedenima na životinjama koja su pokazala abnormalnosti testisa i smanjenu plodnost kod glodavaca.
O tome koliko su kozmetičarke bile informirane o sastojku te njegovoj nadolazećoj zabrani, utjecaju odluke Europske unije na rad salona i općenito o sigurnosti i transparentnosti u kozmetičkoj industriji, razgovarali smo s kozmetičarkom i majstor pedikerom Alenkom Suzić, ujedno i vlasnicom jednog riječkog salona ljepote te kozmetičarkom Arijanom Mršić i vlasnicom kozmetičkog salona u Rijeci Vesnom Bonata.
KOLIČINA TISUĆU PUTA MANJAU priopćenju o zabrani, Caroline Rainsford, direktorica za znanost pri CTPA-i (britanska trgovačka udruga koja predstavlja sve vrste tvrtki uključene u proizvodnju, opskrbu i prodaju kozmetičkih i osobnih proizvoda), izjavila je da je razlog zabrane TPO-a u kozmetičkim proizvodima u EU temeljen na njegovim opasnim svojstvima, odnosno na tome kako se tvar može ponašati u »najgorem mogućem scenariju« kada su naši organi izloženi vrlo velikim količinama. – TPO na taj način nije korišten u kozmetici. Količina ovog sastojka koja se koristi u proizvodima za nokte više je od tisuću puta manja od one koja bi mogla imati negativan učinak na plodnost, a ovi se proizvodi nanose na nokte, pa je potencijal za apsorpciju sastojka u naš organizam još manji. Svi ovi čimbenici uzimaju se u obzir kroz zakonom propisanu i temeljitu procjenu sigurnosti koju svi kozmetički proizvodi moraju proći prije nego što se stave na tržište, i to od strane odgovarajuće kvalificiranog i iskusnog procjenitelja sigurnosti, kazala je. ![]() Ilustracija, Pexels |
BRZO DOSTUPNE ALTERNATIVE
Suzić kaže da su njezine prve reakcije na uvođenje zabrane upotrebe TPO-a u kozmetičkim proizvodima od strane Europske unije bili šok i nevjerica.
– Vijest je stigla naglo i bez ikakvih službenih obavijesti prema salonima. Većina nas se informirala tek međusobno, kroz razgovore s kolegicama i grupe na društvenim mrežama.
Nije problem u samoj zabrani, svi mi želimo sigurne i provjerene proizvode, nego u načinu na koji se sve provelo. U jednom danu smo saznale da proizvodi s kojima svakodnevno radimo više ne smiju biti u upotrebi, a nitko nas nije pripremio na to. Osjećaj je bio da se odluka donijela preko noći, bez razumijevanja što to znači za nas male poduzetnike, kaže Alenka.
S druge strane, kozmetičarka Arijana Mršić i Vesna Bonata, vlasnica kozmetičkog salona, kažu da ih zabrana TPO-a nije iznenadila jer već neko vrijeme prate rasprave i znanstvene studije o njegovoj potencijalnoj štetnosti, dodajući da, iako se takve vijesti mogu činiti zabrinjavajućima, osobno ih smatraju pozitivnim korakom prema sigurnijim i zdravijim kozmetičkim standardima.
Dodaju da su zbog nove mjere morale prilagoditi dio asortimana koji koriste u radu, posebno gelove i trajne lakove. Srećom, već su surađivale s brendovima koji brzo reagiraju na EU regulative, pa su alternative bez TPO-a bile dostupne gotovo odmah.
Dodaju da je promjena zahtijevala dodatnu edukaciju i testiranje novih proizvoda, ali da nisu osjetile veći negativan utjecaj na poslovanje.
Proizvode je mijenjala i Suzić koja navodi da je to značilo ne samo novi trošak, nego i gubitak postojećih zaliha jer su neki lakovi bili potpuno novi i morali su se ispravno zbrinuti kao opasan otpad, koji se naplaćuje po kilogramu.
– Kroz razgovor s kolegicama shvatili smo da su distributeri već neko vrijeme znali za zabranu jer su mjesecima prije snižavali cijene proizvoda s TPO-om.
Tada smo mislile da se tržište napokon stabilizira nakon rasta cijena uzrokovanog uvođenjem eura, a zapravo su se rješavali zaliha. Taj trenutak nas je iskreno povrijedio, osjećamo se prepuštene same sebi.
Država nas nije adekvatno informirala ni zaštitila, a upravo su mali saloni, većinom žena poduzetnica, najviše pogođeni jer vodimo poslovanje, brinemo o obitelji i djeci, a sada još moramo snositi trošak nečije tuđe šutnje, komentirala je Suzić.
Dodaje da, prema njezinom mišljenju, kozmetičarke u Hrvatskoj nisu bile dovoljno informirane o štetnosti TPO-a prije nego što je zabrana stupila na snagu te da nije bilo nikakvog službenog kanala komunikacije prema njima te da su informacije saznavale usputno kroz razgovore.
– Kad razmislite, mi radimo u industriji koja direktno utječe na zdravlje ljudi, a informacije o ovako važnim promjenama dođu do nas zadnje.
Zato se i osjećamo pomalo izigrano, jer smo cijelo vrijeme radile po pravilima, kupovale legalno i plaćale poreze, dok oni koji rade izvan sustava i dalje mogu koristiti iste proizvode bez ikakve kontrole, komentira Suzić.
Ilustracija, Pexels
TRANSPARENTNOST SAMO NA PAPIRU
S njome se slažu i Mršić i Bonata koje zaključuju da, nažalost, razina informiranosti među kozmetičarkama varira.
Objašnjavaju da su oni koji prate regulative i redovito se educiraju bili svjesni problema i ranije, ali da mnogi profesionalci nisu imali pristup točnim informacijama, dijelom i zbog nedovoljno transparentnih deklaracija proizvoda u čemu bi pomogla bolja edukacija i komunikacija od strane proizvođača i nadležnih tijela.
Na pitanje o tome smatraju li da se kozmetička industrija dovoljno transparentno odnosi prema sastavu proizvoda i mogućim zdravstvenim rizicima, Suzić odgovara sa »ne dovoljno« jer transparentnost postoji na papiru, ali ne u praksi.
– Informacije o promjenama u sastavu proizvoda često se skrivaju iza marketinških izraza. Mi u salonima smo odgovorne osobe, ne nanosimo samo boju na nokat, nego rukujemo kemikalijama i pazimo na zdravlje klijentica.
Zato bi bilo pošteno da nas se na vrijeme obavještava o svakoj promjeni, a ne da sami otkrivamo posljedice. U ovoj situaciji, distributeri su očito bili korak ispred, a mi smo bile te koje su morale sanirati štetu, zaključuje Suzić.
Mršić i Bonata iskreno komentiraju da se i dalje događa da proizvodi dolaze na tržište s nepotpunim ili zbunjujućim deklaracijama.
– Profesionalci često ovise o vlastitom istraživanju da bi došli do konkretnih informacija. Transparentnost bi trebala biti osnovni standard, a ne iznimka, jer se radi o zdravlju i sigurnosti klijenata i stručnjaka koji s tim proizvodima svakodnevno rade, naglašavaju.
Proizvode koji su sadržavali TPO u salonu nemaju pa dodaju da već postoje kvalitetne formule koje ne sadrže taj sastojak, a jednako su učinkovite.
Kažu da su mnoge renomirane tvrtke izbacile »TPO-free« verzije trajnih lakova i gelova, pa rade s njima, dodajući da su sastojci koji se sada koriste sigurniji, testirani i u skladu s EU regulativama te da uvijek dodatno provjeravaju svaki proizvod koji uvode u salon.
Jednaka je situacija i kod Suzić koja naglašava da se na tržištu pojavljuju TPO-free formule i nove tehnologije koje koriste sigurnije fotoinicijatore te da su neki proizvođači reagirali brzo i odgovorno pa već imaju dobre zamjene.
Napominje da proces prilagodbe traje jer testiraju nove materijale, uče kako reagiraju i koliko se dobro ponašaju u praksi, ali i da im je cilj ostao isti, a to su sigurnost i kvaliteta.
– Neki proizvodi bez TPO-a su jednako kvalitetni i dugotrajni kao oni koji su se koristili prije zabrane, ali neki još nisu. Svaka nova formula ima svoje specifičnosti i zahtijeva prilagodbu u radu.
Mi, profesionalke, brzo učimo i pronalazimo rješenja, ali nije realno očekivati da se preko noći sve izjednači s onim na što smo bile navikle.
Vjerujem da će kroz neko vrijeme novi proizvodi biti još bolji i sigurniji, kaže Suzić.
BUDUĆNOST KOZMETIČKE INDUSTRIJESuzić kaže da iz svake promjene može izaći nešto dobro i naglašava da ih je ova situacija naučila da moraju biti glasnije, međusobno se povezati i tražiti transparentnost. – No, činjenica je da su ovakve mjere za mnoge male salone bile ogroman udarac, najviše za žene koje same vode posao, podižu djecu i pokušavaju održati kvalitetu i stabilnost. Ipak, vjerujem da će nas sve ovo dugoročno učiniti jačima, odgovornijima i povezanijima. Mi znamo svoj posao, volimo ga i želimo raditi po pravilima, ali uz podršku, a ne uz odluke donesene preko noći. ![]() Ilustracija, Pexels |
JEDNAKO KVALITETNO I DUGOTRAJNO
Na prilagodbu su spremne i Mršić i Bonata koje kažu da su, prema njihovim dosadašnjim iskustvima, novi proizvodi bez TPO-a jednako kvalitetni i dugotrajni kao oni koji su se koristili prije zabrane.
– Naravno, svaka promjena traži malo prilagodbe, ali uz pravilnu primjenu, novi proizvodi pružaju istu razinu postojanosti i kvalitete. Klijentice nisu primijetile razliku u trajanju ili izgledu noktiju, što nam je bila velika potvrda da smo napravili dobar izbor, naglašavaju.
S obzirom na odgovore o tome da neki kozmetičari nisu bili svjesni svih detalja uoči uvođenja zabrane od strane Europske unije, na naše pitanje o tome koliko pak onda prosječni potrošač zna o sastojcima koji se nalaze u kozmetici, i mijenja li ova zabrana svijest o važnosti sigurnijih proizvoda, Suzić odgovara da većina klijentica ne razmišlja o tome dok se nešto ne dogodi.
– Ali sada, otkad se ovo pokrenulo, sve više žena pita što koristimo i žele znati jesu li proizvodi sigurni.
To je pozitivno jer otvara prostor za edukaciju i povjerenje. S druge strane, postoji i problem da, kada čuju da je »nešto zabranjeno«, mnoge žene pomisle da će kod kuće biti sigurnije, a to je zapravo najopasnije.
Kod kućnih tretmana nema stručne pripreme, pravilne dezinfekcije ni kontrole.
Takvi proizvodi, ako se krivo nanesu, mogu izazvati ozbiljne reakcije. Zbog toga se i bojimo da će ova zabrana potaknuti još veći broj djevojaka da rade nokte doma, izvan sustava, dok su saloni, gdje se poštuju higijenski i sigurnosni standardi, dodatno kažnjeni.
Nadamo se da će ovakve situacije probuditi svijest i kod krajnjih potrošača, da tretmane potražuju u provjerenim salonima, gdje je rad kontroliran i siguran, a ne u kućnim izradama noktiju koje često donose rizik za zdravlje i potiču sivu ekonomiju.
Profesionalni saloni su jedino mjesto gdje klijentica zaista može biti sigurna da dobiva kvalitetnu, higijensku i stručnu uslugu, zaključuje Alenka Suzić.
Da ovakve zabrane mogu biti snažan poticaj da poticaj ljudima da se više informiraju i počnu postavljati pitanja, mišljenja su Mršić i Boneta koje kažu da većina potrošača još uvijek ne obraća dovoljno pažnje na sastav proizvoda, ali da se svijest polako mijenja.
– U našem salonu uvijek potičemo klijentice da budu znatiželjne i educirane jer imaju pravo znati što im se nanosi na tijelo, zaključuju Arijana Mršić i Vesna Bonata.
DUGOROČNO KVALITETNIJA PONUDABudućnost kozmetičke industrije nakon ovakvih zabrana, Mršić i Bonata vide kao priliku jer je, po njihovom mišljenju, svaka promjena koja ide prema većoj sigurnosti i transparentnosti, korak naprijed. – Vjerujemo da će ovakve regulative potaknuti proizvođače na inovaciju i ulaganje u kvalitetnije, zdravije formule. Dugoročno, to znači i kvalitetniju ponudu za klijente, ali i sigurnije uvjete za nas koji u industriji radimo svakodnevno. ![]() Ilustracija, Pexels |