Radovi u vrtu

Pet biljaka koje možete posijati u studenom

Mija Dropuljić

FOTO: iStock

FOTO: iStock

Neke trajnice za nicanje zahtijevaju hladno razdoblje, a upravo je kasna jesen idealno vrijeme za njihovu sadnju

Iako se sadnja u vrtu najčešće povezuje s početkom proljeća, određene biljne vrste možete posijati već u studenom. Ovo je posebno dobro vrijeme za trajnice čije sjeme treba razdoblje hladnoće kako bi proklijalo. 


Takve vrste nazivaju se hladnoklijavcima i njihov se razvoj potiče izlaganjem sjemena temperaturama u rasponu od otprilike minus četiri do plus četiri stupnja Celzija. U tom se razdoblju razgrađuju tvari koje sprječavaju klijanje, pa sjeme počinje rasti tek nakon prolaska hladnih tjedana.


U studenom je vrt naizgled mirniji, no upravo sada možete obaviti pripremne radove za sljedeću sezonu. Ako planirate sijati biljke koje trebaju hladno razdoblje, vrijedi znati nekoliko osnovnih pravila.


Koje biljke možete sijati u studenom


Za razliku od kasne zime i proljeća, kada se najčešće siju jednogodišnje cvjetnice i povrtne kulture, kasna jesen pogodna je za sjetvu raznih trajnica. Među njima su vrste poput kukurijeka (Helleborus), jagorčevine (Primula), pasque cvijeta odnosno kavkaskog pulsatile (Pulsatilla), trolista (Trollius) te različitih vrsta iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae), uključujući i planinski jedić (Aconitum). Sve one za pravilno klijanje trebaju dulji boravak u hladnim uvjetima.



FOTO: iStock

Kako pravilno provesti sjetvu hladnoklijavaca


Prije same sjetve sjeme se može kratko namočiti kako bi se aktivirao proces bubrenja. Nakon toga sije se u plitke posude ispunjene laganom, propusnom zemljom namijenjenom za klijanje. Zemlju treba lagano navlažiti i posude držati u prostoru s temperaturom između 18 i 22 stupnja Celzija tijekom dva do četiri tjedna.


Nakon tog razdoblja posude se prekrivaju folijom i iznose na zaštićeno mjesto na otvorenom, u sjenu. Tamo trebaju ostati najmanje šest tjedana, kako bi sjeme dobilo potreban podražaj hladnoće. U tom periodu temperatura bi trebala ostati u spomenutom rasponu od minus četiri do plus četiri stupnja Celzija, a supstrat se održava stalno blago vlažnim.


Od kraja veljače nadalje, kada počne porast dnevnih temperatura, posude se mogu premjestiti u hladni plastenik ili topli klijališni okvir. Važno je da se temperaturna razlika ne dogodi naglo. Idealno je postupno povećanje na pet do dvanaest stupnjeva Celzija.


Zaštita sjetve na otvorenom


Ako su posude izložene vani, vrijedi ih zaštititi od ptica i sitnih glodavaca. Najjednostavnije rješenje je prekriti površinu laganim mrežastim materijalom poput mreže za kuniće. Na taj način sprječava se izvlačenje sjemena iz supstrata.


Može li se proces hladnoće simulirati u kućnim uvjetima


Ako vrijeme nije dovoljno hladno ili ako se želite dodatno osigurati, podražaj hladnoće možete postići i u kućnim uvjetima. Djelomično navlaženo sjeme stavlja se u posudicu s vlažnim pijeskom i drži nekoliko tjedana u donjem dijelu hladnjaka. Zamrzavanje se ipak ne preporučuje jer temperature u zamrzivaču mogu biti preniske i oštetiti sjeme. U proljeće se tako pripremljeno sjeme može posijati u vrt.