Ako se pitate kako pognojiti povrtnjak, cvjetnjak ili travnjak, možda se želite pobliže upoznati s razlikama između organskih i kemijskih gnojiva. Kada znate dobre i loše strane jednih i drugih, lakše vam je odlučiti koje je pravo gnojivo za vaš vrt.

Poznato je da je organsko gnojivo bolje za okoliš, ali znači li to da je bolje općenito? Koje je zapravo bolje za vaše biljke?

Organska gnojiva su načinjena od biljnih i životinjskih ostataka i minerala i minimalno su procesuirana u usporedbi sa sintetičkim gnojivima. Organska gnojiva namijenjena su prihrani biljaka na isti način kako bi to priroda činila.

Kemijska gnojiva, poznata još i kao anorganska ili sintetička gnojiva, u širokoj su uporabi i mogu se nabaviti u vrtnim centrima. Ona nastaju procesom rafiniranja, odnosno izdvajanja onih elemenata koji su za biljku hranjivi te često sadrže kemijske ostatke. Kako se oni ne nalaze u prirodi, smatramo ih umjetnim gnojivima, za razliku od organskih koja se nalaze u prirodi.

Stajsko gnojivo, kompost, te ono dobiveno od ribe ili krvi, ima izbalansiran odnos NPK (dušika, fosfora i kalija), ili se može nabaviti s povećanom razinom jednog od tih elemenata, koja odgovara upravo potrebama vaših biljaka. Ovakvo gnojivo ne samo da hrani biljke, nego liječi zemlju, čuva njenu vlažnost i osigurava ujednačeno i stalno otpuštanje hranjiva u tlo.

Loše strane gnojidbe organskim gnojivima su što im je potrebno dulje vrijeme da bi otpustila hranjive elemente potrebne biljkama i što često nemaju izbalansiranu razinu NPK-a. Velika je razlika između raznih vrsta organskih gnojiva, no sva imaju korisne mikronutrijente i dodatne povoljne učinke na poboljšanje tla i zdravlje biljaka.

Umjetna gnojiva djeluju brže, ali se moraju češće primjenjivati kako bi biljke zadržale ujednačen razvoj.

Otpuštanje hranjivih tvari kod organskih gnojiva je sporije, pogotovo ako je tlo vrlo osiromašeno i treba mu puno vremena da se oporavi, ali biljke mogu uzeti samo ono što im je potrebno i ne možete ih previše ishraniti.

Umjetna gnojiva možete nabaviti u svakom vrtnom centru, ali zapamtite da ćete ih morati češće kupovati, dok je organska teže nabaviti, skuplja su, ali ćete ih upotrijebiti samo jednom ili dvaput u sezoni.

Organsko gnojivo jača ekosustav tla

Umjetna gnojiva je lako koristiti, ali morate paziti da ih ne rasipate u prevelikoj količini jer bi mogla »spaliti » biljke, a ponekada i vašu kožu. Organska gnojiva katkada stižu u sirovom obliku, pa ih je potrebno pripremiti za rasipanje po tlu, ali ona nikad neće oštetiti vaše biljke na način kako to mogu umjetna gnojiva, niti će ih biti previše.

Utjecaj na tlo je također različit jer umjetno gnojivo jako malo pridonosi općem ekosustavu, čak može narušiti njegovu prirodnu ravnotežu. Organsko gnojivo jača ekosustav tla, i to na dulje vrijeme.

Utjecaj na biljke je suprotan, umjetna gnojiva pojačavaju rast nadzemnih dijelova i stresno djeluju na korijen biljaka, dok organska gnojiva najprije utječu na kvalitetu tla i rast korijena, pa za rast nadzemnih dijelova treba više vremena.

Umjetna gnojiva mogu negativno utjecati na podzemne vode, a organska gnojiva se uglavnom u potpunosti iskoriste u rastu biljaka, pa vrlo malo utječu na podzemne vode.

Ako vrtu i travnjaku dodajemo umjetno gnojivo, ono može biti rizično za zdravlje djece i kućnih ljubimaca koji ga mogu progutati.

Nekoliko je studija pokazalo da u tom slučaju djeca mogu početi patiti od neuroloških problema i čak dobiti rak.

Organsko gnojivo, pak, poboljšava strukturu tla pa je čak može popraviti s godinama korištenja. Zemlja i biljke su živuća stvorenja i za njihov opstanak im je potrebna određena vrsta hrane. Tako zemlja koja je godinama prihranjivana umjetnim gnojivima može oskudijevati u materijama potrebnim za uzgoj zdrave hrane, pa joj dodatak organskih gnojiva može pomoći da se vrati u prirodnu ravnotežu.

Jedan od prigovora učinkovitosti organskih gnojiva je što im treba dugo vremena da djeluju, ali za to ima razloga. Često je najprije potrebno popraviti kvalitetu tla i rast korijenja biljaka, pa tek onda na red dolaze nadzemno dijelovi. Ako iz godine u godinu koristite iste gredice, onda ima smisla održavati dobru kvalitetu tla jer kratkoročna rješenja s umjetnim gnojivima neće dugo »držati vodu«.

Nekoliko vrsta organskih gnojiva

Još jedan prigovor na račun organskih gnojiva je da koštaju više od umjetnih. Ali, ne samo da ćete ih koristiti rjeđe, nego neke vrste možete i sami napraviti, primjerice kompost, gnojivo od koprive i drugih ljekovitih trava, gnojivo od iscijeđenih plodova masline… Evo nekoliko vrsta organskih gnojiva:

1. Stajnjak je potvrđeno jedno od najboljih gnojiva. Prije njegove uporabe mora sazreti jer inače ima jako visoku kiselost. Njegove prednosti su što povećava protok zraka u tlu, poboljšava njegovu strukturu i ima visok udio dušika, fosfora, kalija, magnezija i kalcija.

2. Kompostiranje električnim aparatom vrlo je jednostavno pomoću malenog električnog kompostera koji do te mjere usitni kuhinjske otpadne tvari da ih je lako već nakon 16-20 sati dodati vašim biljkama. Ovaj način je puno brži od tradicionalnog kompostiranja, a pritom nema ni mirisa.

3. Kompost je jedno od najboljih organskih gnojiva jer hrani biljke biljnim ostacima prepunim minerala. Jedino će vam trebati malo više strpljenja. U suprotnom, uvijek možete kupiti već gotov kompost. U svom vrtu možete raditi kompost, ali će vam trebati nekoliko kompostnih hrpa. U jednoj će biti već gotov kompost, u drugoj svježi biljni otpaci, a u trećoj kompost koji se već napola razgrađuje. Ovo je odličan recept za one sklone reciklaži, a kompost popravlja i strukturu tla.

4. Koštano brašno je dobiveno od mljevenih životinjskih kostiju. Kalcij dobiven na taj način odličan je za biljke, jer njihove stanične membrane čini jačima. Možete ga načiniti i sami, a najlakše je samljeti osušene ljuske jajeta. Ovo gnojivo se sporo razgrađuje pa ga ne treba često koristiti. Sadrži mikronutrijente poput cinka, željeza i magnezija. Neće spaliti biljke ako ga koristite više no što je potrebno.

5. Čaj od korova se također može koristiti kao dobro gnojivo, ako znate kako. Stavite korovske biljke u odnosu 1: 4 u vodu. Dobro ih poklopite i protresite svakih nekoliko dana tijekom mjesec dana ili malo više. Kada voda potamni, procijedite tekućinu, razrijedite je u razmjeru 1:10 i pospite po vrtu. Ovo gnojivo je odlično za manje vrtove i dugo traje. Puno je dušika, kalija i sumpora.

6. Riblje brašno se već dugo koristi za oplemenjivanje tla. Ranije su dijelovi riba jednostavno ukopavani u tlo, no danas postoji bolji način. Možete ga i sami napraviti tako što ćete ostatke ribe staviti u kantu i prekriti kakvim biljnim ostacima, recimo suhim lišćem. Nastavite slagati slojeve ribljih ostataka i biljnog materijala do dvije trećine posude, a onda sve prelijte vodom, zatvorite poklopcem i svakih nekoliko dana sljedećeg mjeseca malo promiješajte sadržaj. Kad je gotovo, rastresite ga po gredicama i čudite se učinku. Osjetljive biljke će najviše imati koristi od ovog gnojiva.

7. Talog od kave je odličan za podizanje razine kiselosti tla, a i pun je dušika. Možete ga rastresti oko biljaka koje vole kiselo tlo, kao što su borovnice, rajčice i hortenzije. Ovo gnojivo će odbiti puževe golaće.