Halloween je stariji nego što mislite

Noć vještica: Što znamo o povijesti Halloweena, običajima, simbolima i pop kulturi?

Dijana Ljubanović

FOTO/Pexels

FOTO/Pexels

Halloween je stariji nego što mislite!



Noć vještica je pred vratima! Od razmišljanja o sablasnim kostimima do isprobavanja ideja za rezbarenje bundeve, jedenja nevjerojatnih količina poslastica za Noć vještica, slatkiša i čokolade i uživanja u svemu što je s okusom bundeve, toliko je toga za očekivati ​​tijekom ovog  listopadskog praznika.


Bez obzira koliko imate godina, zabavnih aktivnosti za sve generacije ima na pretek. Najmlađi dobiju priliku da se maskiraju i krenu na pohod na slatkiše, a roditelji imaju izgovor da pijuckaju koktel za Noć vještica. No, usred zabava za Halloween i ogromnih količina šećera, jeste li se ikada zapitali o podrijetlu i povijesti Halloweena?


FOTO/Unsplash

FOTO/Unsplash


Halloween je stariji nego što mislite! A što se tiče vještica i čarobnjaka koje ste počeli povezati s tim? I oni su dio priče. Evo prave priče o tome kako je Halloween službeno nastao.




Već znate da se Noć vještica održava posljednjeg dana listopada, ali evo nečega što možda ne znate: sama riječ doslovno znači “posvećena večer“, a ranim europskim slavljenicima prije je bila poznata kao Noć svih svetih. Večer Svih svetih (31. listopada) i Dan Svih svetih (1. studenog) odavali su počast svecima (“hallows” = sveci). Ime je na kraju skraćeno u “Noć vještica”, koja je posljednjih godina sve popularniji praznik.


Međutim, poganske i kršćanske prilike nisu uvijek bile jedna uz drugu. Sve do 7. stoljeća prije Krista, Noć Svih svetih padala je zapravo 13. svibnja. Možda u pokušaju da tu priliku nadoknadi vjerskim slavljem, papa Bonifacije IV naposljetku je uputio poziv da se proslava promijeni na datum 1. studenog.


FOTO/Pexels

FOTO/Pexels


Zašto slavimo Noć vještica 31. listopada?


Noć vještica pada 31. listopada jer se na taj dan dogodio drevni galski festival Samhain, koji se smatra najranijim poznatim korijenom Halloweena. Obilježio je ključno doba godine kada su se mijenjala godišnja doba, ali što je još važnije, također se vjerovalo da je granica između ovog i onog svijeta postala posebno tanka u ovo vrijeme, što im je omogućilo povezivanje s mrtvima. Ovo uvjerenje dijele i neke druge kulture; slična se ideja spominje oko židovskog praznika Yom Kippur, koji se također obično događa u listopadu i uključuje izgovaranje molitava za mrtve. Ovdje također Halloween dobiva svoje “uklete” konotacije.


Povijest aktivnosti za Noć vještica


Rani poganski praznik Samhain uključivao je mnogo ritualnih ceremonija povezivanja s duhovima, budući da su Kelti bili politeistički. Iako nije poznato puno detalja o tim proslavama, mnogi vjeruju da su Kelti slavili u nošnji (doduše, vjerojatno su bile jednostavne poput životinjskih koža) kao maska protiv duhova, uživali su u posebnim gozbama i izrađivali lampione izdubljivanjem bundeva. S vremenom, kako je kršćanstvo preuzelo primat, a poganski prizvuk blagdana bio ublažen, osnovne tradicije blagdana ostale su svake godine dijelom pop kulture; jednostavno su se razvili i modernizirali, piše Country Living.


FOTO/iStock

FOTO/iStock


Mistični rituali ranijih vremena razvili su se u bezbrižniju zabavu i igre. Na primjer, pomalo težak koncept povezivanja s mrtvima zamijenjen je bezbrižnijom idejom predviđanja budućnosti. Jabuke su postale popularne kao igra proricanja sudbine na Dan Svih svetih: jabuke bi bile odabrane da predstavljaju sve ženine udvarače, a tip — odnosno jabuka — koju je na kraju zagrizla navodno bi predstavljala budućeg suprug. Zapravo, Noć vještica je prije predstavljala veliku (iako prilično praznovjernu) priliku za sklapanje provoda za mlade žene u 19. stoljeću.


Još jedan popularni ritual večeri Svih svetih bio je gledanje u ogledalo, jer su se ljudi nadali da će uhvatiti viziju svoje budućnosti gledajući u ogledalo. Postoje i izvještaji o darivanju slastica nalik kolačićima sreće u ranijim vremenima. Ljudi su pisali poruke na papirićima u mlijeku, a bilješke su se onda savijale i stavljale u ljuske oraha. Školjke bi se zagrijale na vatri, čime bi mlijeko porumenilo tek toliko da se poruka mistično pojavi na papiru za primatelja.


Povijest kostima za Noć vještica i slatkiši


Za mnoge se govorilo da se oblače kao sveci i recitiraju pjesme ili stihove od vrata do vrata. Djeca bi također išla od vrata do vrata tražeći “kolače za dušu”, poslasticu sličnu keksima. Koncept hvatanja slatkiša također je postao mainstream u SAD-u početkom i sredinom 1900-ih, tijekom kojeg bi obitelji davale poslastice djeci u nadi da će ona biti imuna na sve blagdanske šale, a taj se običaj proširio po cijelom svijetu.


FOTO/Pexels

FOTO/Pexels


Zašto su crna i narančasta boje Halloweena


Razlog zašto vidimo toliko crne boje na Noć vještica proizlazi iz festivala Samhain i njegovog naglaska na smrti. Crna boja simbolizira smrt u nekoliko kultura, zbog čega je također istaknuta u meksičkim proslavama Día de los Muertos, ili Dana mrtvih, koji se događa otprilike u isto doba godine. Ostali razlozi zbog kojih je crna ostala simbolična za blagdan uključuju njezine asocijacije na noć, kao i crne mačke, paukove, kotlove, šišmiše i sličnu ikonografiju Halloween.


FOTO/Unsplash

FOTO/Unsplash


Narančasta, s druge strane, nudi oštar kontrast ovoj mračnosti i propasti. Bustle je istaknuo namjerni odabir narančaste kao svijetle i živahne boje koja čini “suprotnost” crnoj za Noć vještica. Isle of Halloween objašnjava da narančasta boja povijesno predstavlja obilje jesenskih berbi, promjenjivu boju lišća i vatre koje zagrijavaju noć. To je naravno povezano i s rezbarenjem bundeve, tradicijom za Noć vještica koja je nastala u 19. stoljeću kada su irski imigranti stigli u SAD. Imali su svoju zabavu u rezbarenju repe i krumpira, ali su ubrzo otkrili da su bundeve, voće porijeklom iz Amerike, puno bolje za to.


Iako je Noć vještica praznik koji se neprestano razvija, s novim trendovskim kostimima, filmovima i svečanim receptima koje možete isprobati svake godine, crna i narančasta boja kao da ne idu nikamo. S tako dubokim povijesnim značenjem vezanim uz 31. listopada i njegovim raširenim kulturnim konotacijama, teško je zamisliti da bi ove boje mogle značiti bilo što drugo. Dobra vijest je da to znači da omiljeni crni i narančasti ukrasi nikada neće izaći iz mode.